Zdravlje

Cijeli svijet postavlja jedno pitanje: Je li koronavirus mutirao

Da bi pobijedili neprijatelja, prvo ga morate prepoznati, naučiti kako se ponaša i pokušati predvidjeti kakav će biti njegov sljedeći potez. Ali šta napraviti kad se usred bitke neprijatelj preobrazi, a oružje koje ste pripremili protiv njega više ne djeluje? A to bi se upravo sad moglo početi događati u borbi s koronavirusom.

Naučnici koji pokušavaju pronaći vakcinu i lijek već dobro poznaju genom SARS-CoV-2 virusa koji uzrokuje bolest Covid-19, no koliko im stvar može otežati njegovo mutiranje?

Bude li virus brzo mutirao, onda će i vakcina svako toliko trebati prilagođavati evoluiranom virusu. Nije tajna da će koronavirus najlakše mutirati ako za to ima puno prilika, a trenutno je u svijetu više od pola miliona ljudi zaraženo. Dakle, idealna situacija za mutaciju.

Iako riječ mutacija zvuči dramatično to je zapravo dio uobičajene rutine razvoja virusa. Kako se virus reproducira stvarajući kopije samoga sebe, radi i greške u svom genomu koje prenosi na buduće kopije.

Nakupljene mutacije, pak mogu ali i ne moraju uzrokovati drugačije ponašanje virusa.

U članku u časopisu Science, Andrew Rambaut, molekularni evolucijski biolog sa Univerziteta u Edinburghu, objašnjava da se SARS-CoV-2 akumulira u prosjeku između jedne i dvije mutacije mjesečno.

"To je dva do četiri puta sporije od gripe“, objašnjava naučnik tumačeći kako je za običnu gripu potrebna nova vakcina svake godine zbog česte mutacije virusa.

Marija Rita Gismondo, direktorice Laboratorija za kliničku mikrobiologiju i dijagnostiku bio hitnih slučajeva bolnice Sacco u Milanu, smatra da bi upravo mutiranje virusa mogao biti razlog zašto je Lombardija tako nastradala.

Još početkom marta istraživanje u kineskom Wuhanu, sugerirala su da je koronavirus mutirao u najmanje dva nova soja, jednog agresivnijeg i jednog manje agresivnog od sadašnjeg.

Nedavno se pak pojavila i preliminarna studija islandskih naučnika koji tvrde da su pronašli 40 mutacija koronavirusa. Mutacije su, tvrde, otkrili analizom brisa bolesnika koji imaju COVID-19, a njih je na Islandu oko 700.

Genetskim sekvencioniranjem uspjeli su identificirati koliko je mutacija virus stvorio. Dr. Derek Gatherer sa Univerziteta Lancaster koji je radio istraživanje konstatirao je da će virus u budućnosti postati zarazniji, ali manje patogen. Isto tako smatra da će varijante zbog kojih se ljudi mogu ozbiljno razboljeti možda i izumrijeti. 

Tava je situacija bila sa svinjskom gripom. Ona je najjača bila u početnoj pandemiji ljeta 2009. godine, a zatim se prilično snažno vratila zimi, 2009 / 2010. Tek se u zimi 2010 / 2011. godine virus malo smirio i postao kao tipična sezonska gripa.

 

Većina naučnika ipak je još vrlo skeptična prema rezultatima dosadašnjih istraživanja. Smatraju da je prošlo premalo vremena od pojave koronavirusa da bi ti rezultati mogli biti znanstveno verificirani.

George Rutherford, profesor epidemiologije na Univerzitetu Californija, San Francisco, za BBC tvrdi isto.

Veli kako su dosadašnje studije "čista nagađanja", jer su promjene koje su pronađene bile toliko beznačajne da se ne mogu smatrati novim sojevima virusa.

U izjavi za Washington Post Peter Thielen, molekularni genetičar sa Univerzitetu Johns Hopkins izjavio je da su uočene samo četiri do 10 genetskih razlika između sojeva koji su zarazili ljude u Sjedinjenim Državama i izvornog virusa koji se proširio u Wuhanu.

"To je relativno nizak broj mutacija (za virus) koji su prošli kod velikog broja ljudi", zaključio je Thielen za Washington Post.

U članku koji se posljednjih dana masovno dijeli na društvenim mrežama (Coronavirus: The Hammer and The Dance),  prikazan je i graf s različitim mutacijama virusa.

Na njemu se vidi da su početni sojevi, označeni ljubičasto, započeli u Kini i zatim se proširili. Svaka grana na grafu na slici s lijeve strane predstavlja mutaciju koja vodi prema donekle različitoj verziji virusa.

RNK virusi mutiraju sporije od virusa gripe, ali 100 puta brže od DNK virusa.

„Koronavirus će najlakše mutirati ako za to ima milione prilika, što je upravo ono što bi omogućile blage ili nikakve mjere borbe protiv njega.

Stoga, ako nepoduzimanje ničega da bi se suzbila zaraza i blage mjere borbe protiv nje nisu učinkovite strategije, što nam preostaje? Oštre mjere za što brže stavljanje epidemije pod kontrolu - navodi se u studiji.