Hrana nije samo potreba nego i užitak, naročito ako se oko trpeze okupe dragi ljudi, članovi porodice i prijatelji.
Početni užitak može imati i neugodne pa i opasne posljedice ako nakon konzumacije neke namirnice dođe do probavnih poteškoća, a možda i ozbiljnijih zdravstvenih problema. Zbog toga je, piše Best Life, od velike važnosti znati koje namirnice najvjerojatnije mogu izazvati trovanje hranom i kako se zaštititi od toga.
Bakterije, virusi, paraziti
Do trovanja hranom dolazi nakon konzumacije kontaminirane hrane ili pića koji sadrže bakterije, viruse ili parazite. Simptomi su mučnina, povraćanje, bolovi ili grčevi u trbuhu, proljev, glavobolja i opća slabost, a obično traju od jednog do sedam dana.
Trovanje hranom mogu uzrokovati bakterije ili njihovi toksini koji se uslijed neprimjerene pripreme i pohrane namirnica nađu u hrani, virusi, kemikalije poput insekticida i herbicida, metali kao što su olovo, živa i kadmij, otrovne biljke kao što su velebilje i nejestive gljive, te drugi kontaminanti kao što su mikotoksini, ostaci veterinarskih lijekova itd.
Najčešća trovanja hranom danas su vezana uz kontaminaciju Norovirusom, potom bakterijama među kojima se Salmonella ističe kao najčešći bakterijski uzročnik trovanja hranom. CDC procjenjuje da se u SAD godišnje hranom otruje 48 miliona ljudi, kod većine su simptomi blagi i prođu bez većih problema, ali neke infekcije mogu biti vrlo ozbiljne pa i opasne za život.
Trovanje hranom može dovesti do ozbiljnih problema poput meningitisa, oštećenja bubrega, hemolitičkog uremijskog sindroma, artritisa te oštećenja mozga i živaca. Od spomenutih 48 miliona Amerikanaca koji se otruju hranom, CDC procjenjuje kako 128.000 ljudi završi u bolnici, a u tri hiljade slučajeva trovanje hranom ima smrtni ishod.
Perad i meso
Sirova i nedovoljno termički obrađena perad (piletina i puretina) i meso (govedina, svinjetina, janjetina i teletina) mogu predstavljati opasnost za zdravlje, u SAD se godišnje milion ljudi razboli zbog konzumiranja kontaminirane peradi.
Kako bi se izbjegli problemi, savjetuje se kuhanje peradi i mesa do sigurne unutrašnje temperature. Za svu perad to je 75 stepeni. Cjelovite komade govedine, teletine, janjetine i svinjetine treba kuhati na 65 stepeni, dok mljeveno meso treba obraditi na 70 stepeni.
Povrće i voće
Voće i povrće važan su dio zdrave prehrane, ali i veliki izvor trovanja hranom, naročito ako su neoprani. Prema istraživanju što ga je CDC proveo 2018. godine, ovi proizvodi su odgovorni za gotovo polovinu trovanja hranom, najčešće uzrokovanih Norovirusom.
Povrće i voće je najsigurnije kada se opere i potom kuha, savjetuje se njihovo temeljito pranje nakon kupovine. Kad se radi o specifičnim proizvodima poput klica, naprimjer lucerne ili graha, ako su sirove ili nedovoljno kuhane, predstavljaju veliki rizik od trovanja hranom.
Iz CDC-ja upozoravaju i kako probleme može izazvati i razrezana lubenica ostavljena vani duže od dva sata, ili jedan sat ako je izložena temperaturi višoj od 32 stepena. Kako bi se izbjegli problemi, preporučuje se razrezanu lubenicu držati u frižideru i to najduže sedam dana.
Sokovi
Većina sokova se pasterizira kako bi se uništile štetne bakterije, ali u prodaji ima i onih koji nisu pasterizirani, što također može dovesti do trovanja hranom. Preporučuje se konzumacija pasteriziranih sokova, a ako doma imate onih koji nisu pasterizirani, trebalo bi ih prokuhati barem jednu minutu prije nego što se počnu piti.
Mlijeko
Određene rizike nose i nepasterizirano mlijeko i mliječni proizvodi, premda ima onih koji tvrde kako su u takvom obliku korisni za zdravlje. Konzumacija sirovog mlijeka, poručuje CDC, može izložiti ljude klicama poput Campylobactera, Cryptosporidiuma, E. coli, Listerije, Brucelle i Salmonele, pa su pasterizirano mlijeko i mliječni proizvodi najsigurniji način uživanja u njima.
Sirevi
Meki sirevi od nepasteriziranog mlijeka posebno su rizični zbog mogućnosti kontaminacije Listerijom zbog njihove visoke vlažnosti, malog udjela soli i niske kiselosti. Sigurnije je konzumirati tvrde sireve, a ako želite jesti meke sireve, preporučuje se kupovina samo onih na kojima je naznačeno da su napravljeni od pasteriziranog mlijeka.
Jaja
Volite li meko kuhana jaja ili jaje ‘na oko‘, to može predstavljati problem jer sirova i nedovoljno termički obrađena jaja mogu biti kontaminirana Salmonellom, što može dovesti do trovanja hranom, ozbiljnih zdravstvenih problema pa i smrti. Ljeti se preporučuje kuhanje jaja dok žumanjak i bjelanjak ne postanu čvrsti.
Plodovi mora
Sirova i nedovoljno kuhana riba i školjke također predstavljaju rizik za trovanje hranom. Zbog toga bi ribu trebalo termički obraditi do sigurne unutrašnje temperature od oko 65 stepeni, odnosno kad se meso lako razdvaja viljuškom. Školjke treba termički obraditi dok se ne otvore, odnosno dok njihovo meso ne postane biserno ili bijelo i neprozirno.
Brašno
Mnogi vjerovatno znaju da ne bi smjeli jesti sirovo tijesto za kolače zbog rizika od trovanja sirovim jajima, ali ne bi se smjelo jesti ni sirovo brašno. Ono može biti kontaminirano E. coli i Salmonellom, pa se preporučuje konzumacija hrane pripremljene od brašna samo ako je pravilno kuhana prema receptu ili uputama na pakiranju.
