Tržišta su pozitivno reagovala na prekid rata na Bliskom istoku, sa značajnim padom cijene nafte i rastom na berzama. Međutim, postoji mnogo razloga za oprez.
Postoje različita mišljenja o sljedećoj fazi pregovora između Irana, SAD i Izraela. Test je da li će se pregovori licem u lice zaista dogoditi, piše BBC.
Zatim, tu je i fizička situacija u Hormuškom moreuzu. Hoće li se saobraćaj odvijati slobodno, kako je sugerirao američki predsjednik Donald Trump?
Ili će teći "putem koordinacije s iranskim oružanim snagama i uzimajući u obzir tehnička ograničenja", kako je predložio iranski ministar vanjskih poslova? Ovo je od vitalnog značaja, ne samo za naftu i plin, već i za mlazno gorivo, sumpor, ureu i dizel.
Ovo također postavlja fundamentalno pitanje o bilo kakvom miru. Iran je sada stvorio novu realnost u Zaljevu: utvrdio je da može kontrolirati ključnu pomorsku usku tačku, čak i bez funkcionalne mornarice i zrakoplovstva. Čak je počeo naplaćivati putarine. Hoće li ovo ostati? Hoće li zemlje Zaljeva ovo prihvatiti?
Globalna proizvodnja plina će vjerovatno biti oštećena nekoliko godina, nakon direktne štete na infrastrukturi, uglavnom u Kataru. Trebat će sedmice da se proizvodnja ponovo pokrene i godine da se ta proizvodnja vrati na predratni kapacitet.
Dakle, odsustvo daljnje eskalacije predstavlja olakšanje za globalnu ekonomiju. Dubina ekonomskih ožiljaka od ovog sukoba ostaje otvoreno pitanje.