Ekstremne vremenske prilike u Evropi mogle bi da donesu iznenađenja na tržištu žitarica, upozoravaju stručnjaci. Agroekonomski analitičar Žarko Galetin kaže da će po nekim procjenama zalihe pšenice biti najniže u posljednjih deset godina. Poručuje da i kod ostalih ratarskih kultura situacija nije sjajna. Zbog toga će se, ističe, svjetsko tržište naći u problemu.
Žarko Galetin navodi da je priroda dala vrlo oštar odgovor na naš bahat odnos prema njoj.
Imamo sada ekstremne vremenske prilike, da ne kažem neprilike, pogotovo u Evropi, u zapadnoj Evropi koja je zahvaćena olujnim nevremenima, obilnim kišama, tako da je to bitno utjecalo na stanje usjeva. Imaćemo značajan podbačaj. Evropska unija je druga po proizvodnji pšenice u svijetu sa kapacitetima od preko 130 miliona tona proizvodnje. To je sada dovedeno u pitanje”, kaže Galetin.Sa druge strane, dodaje, i istok Evrope suočio se sa vremenskim neprilikama.
“Istok Ukrajine u jednom periodu zahvatili su oštriji mrazevi, došlo je do izmrzavanja pšenice, zatim ekstremno toplo vrijeme. Ti vremenski šokovi nisu naravno pogodovali pšenici i možemo da očekujemo negativan balans na globalnom nivou pšenice”, ističe Galetin.
Zalihe pšenice biće najniže u posljednjih deset godina
Poručuje da će pšenica imati ove godine nešto manju proizvodnju od očekivane potrošnje, što će utjecati na zalihe, koje će po nekim procjenama biti najniže u posljednjih deset godina.
“To bi moglo da dovede i do poremećaja na tržištu u smislu skoka cijene, a što već sada vidimo na svjetskim berzama”, kaže Galetin.
Pored vremenskih neprilika, ukazuje da je i rusko-ukrajinski sukob doveo do ozbiljnih problema i poremećaja u proizvodnji pšenice.
“Prije svega, površine su smanjene, dosta površina je kontaminirano upotrebom vojnih sredstava u tom ratu. S druge strane, ne koristi se puna agrotehnika. Očekivanja su da Ukrajina ove godine podbaci sa čak 30 posto od svoje ukupne proizvodnje. I kada jedna tako velika, što se kaže, žitnica Evrope ima tako ozbiljne probleme i podbačaje u proizvodnji, to definitivno mora da ima reperkusije na cijelo tržište”, poručuje Galetin.
"Svjetsko tržište naći će se u problemu"
Poručuje da i kod ostalih ratarskih kultura situacija nije sjajna.
“Naprotiv, Francuzi imaju problem zbog obilnih kiša sa sjetvom kukuruza. Mislim, još nisu završili ni sjetvu kukuruza”, dodaje Galetin.
Navodi i da će se globalno govoreći svjetsko tržište naći u problemu.
“Ni američko tržište i američki prinosi nisu toliki kao što je bilo prethodnih godina. Tako da, uz taj logistički problem koji je nametnuo rusko-ukrajinski sukob, blokada crnomorske rute, potencijalni problemi u Adenskom zalivu zbog problema između Huta koji stalno prijete da će taj zaliv zatvoriti, sve to zajedno dovodi do jedne tržišne nervoze koja za krajnju posljedicu ima rast cijena, tako da je tržište vrlo labilno”, objašnjava Galetin.
"Možemo da očekujemo svakakve scenarije"
Govoreći o tome koliko se brzo mijenjaju stvari na berzi, kaže da možemo da očekujemo svakakve scenarije.
“Šteta koja je nanešena tokom ovog proljećnog perioda je na neki način nenadoknadiva. Dakle, biljka ima svoj vegetativni period. Biljci u svakom mjesecu treba jedan određen optimalni raspored padavina, mi nismo imali taj dobar raspored padavina”, kaže Galetin.
Ako sve ostane pod ovakvim okolnostima, ističe da možemo da očekujemo niži prinos pšenice na globalnom nivou, dok će prinos kukuruza, soje i suncokreta biti na prošlogodišnjem nivou i negdje oko prosjeka.
“Sve to, naravno, uz uslov da ne dođe do nekih ekstremnih poremećaja, grada, olujnih kiša, kada bi došlo do poleganja pšenice, što bi takođe moglo da dovede do ozbiljnih problema i u pogledu prinosa i u pogledu kvaliteta i sve zajedno bi dovelo do ozbiljnog problema u samom unutrašnjem kvalitetu pšenice. A za ostale kulture, ljeto je vrlo rizičan period. Ako izbjegnemo te ekstremne vremenske prilike, ipak bi mogli na globalnom nivou da se zatvore ti svjetski bilansi na nekoj pozitivnoj nuli”, poručuje Galetin.
