Cijena zlata iznosila se nešto ispod 4.000 dolara po unci nakon naglog pada, dok je napredak u trgovinskim pregovorima između SAD-a i Kine smanjio potražnju za utočištima
Zlato je u utorak bilo nešto slabije blizu 3.973 dolara, nakon što je u prethodnoj sesiji palo za 3,2 posto, dok su pregovarači iz Washingtona i Pekinga objavili da su postigli sporazume o pitanjima koja uključuju carine i kontrolu izvoza. Slabost zlata desila se uprkos padu američkog dolara nakon što je ministar finansija Scott Bessent razgovarao o tečajevima s japanskom ministricom finansija Satsuki Katayamom.
Zlato se odlučno povuklo s rekordnih 4.380 dolara po unci prošlog ponedjeljka nakon snažnog rasta. Ove godine još je u porastu za više od 50 posto, a kupnja centralnih banaka i trgovina devalvacijom - u kojoj investitori izbjegavaju državni dug i valute kako bi se zaštitili od nekontroliranih budžetkih deficita - pružaju podršku i privlače male investitore.
"Dok zlato i dalje bilježi niže vrijednosti, a volumeni terminskih ugovora ostaju povišeni u danima pada, teško je predvidjeti dno", naveo je u bilješci Chris Weston, voditelj istraživanja u Pepperstone Group Ltd.
Brzi rast cijena zlata i nedavno povlačenje, bili su vruća tema na konferenciji o plemenitim metalima Londonskog udruženja tržišta plemenitih metala u Kyotu. Potražnja centralnjih banaka nije tako jaka kao što je bila, a dublju korekciju mogli bi pozdraviti profesionalni trgovci, kaže John Reade, tržišni strateg Svjetskog vijeća za zlato, na događaju – najvećem godišnjem okupljanju industrije.
Ipak, pad bi mogao pružiti priliku centralnim bankama da povećaju kupovinu. Južnokorejska centralana banka, koja je posljednji put kupila plemenite metale prije više od decenije razmatra dodatne kupovine u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, tvrde zvaničnici na skupu LBMA u Japanu.