Cijena zlata pala je u srijedu ispod granice od 4.000 eura po unci prvi put od novembra 2025. godine, produživši gubitke usljed očekivanja restriktivnije monetarne politike u SAD i smanjenih geopolitičkih rizika, što je umanjilo potražnju za ovom sigurnom investicijom.
Cijena plemenitog metala pala je za 3,3 posto u odnosu na prethodni dan i spustila se na približno 3.974,60 eura po unci u 15:10 sati po srednjeevropskom vremenu, približavajući se najnižem nivou u posljednjih sedam mjeseci.
Prodajni pritisak pojačan je nakon što su zvaničnici američkih Federalnih rezervi na posljednjem sastanku zadržali kamatne stope nepromijenjenim, ali su nagovijestili rast podrške budućim povećanjima stopa. Novi predsjednik Federalnih rezervi Kevin Warsh također je potvrdio opredijeljenost centralne banke za vraćanje stabilnosti cijena, što je dodatno ojačalo očekivanja da bi monetarna politika mogla ostati restriktivna duže vrijeme.
Očekivanja viših kamatnih stopa obično negativno utiču na zlato, koje ne donosi prihod od kamata.
Zlato je dodatno bilo pod pritiskom nakon što je privremeni mirovni sporazum između SAD-a i Irana ublažio zabrinutost zbog mogućih poremećaja u snabdijevanju energentima i inflatornih rizika. Napredak u pregovorima između Washingtona i Teherana podstakao je veći promet kroz Hormuški moreuz, jačajući očekivanja o stabilnijim globalnim tokovima energije.
Nagli pad vrijednosti američkih tehnoloških dionica također je doprinio pritisku na cijenu zlata, jer su pojedini investitori smanjivali svoje pozicije u plemenitom metalu kako bi pokrili gubitke u drugim dijelovima svojih portfelja.