Vrijeme kada je svaka nova generacija elektronskih uređaja bila jeftinija od prethodne praktično je završeno. Stručnjaci upozoravaju da bi naredne godine mogle donijeti novi val poskupljenja, a razlog nije samo jedan, već niz globalnih promjena koje su iz temelja izmijenile način proizvodnje moderne elektronike.
Sve je počelo pandemijom koronavirusa.
Zatvaranje fabrika tokom 2020. i 2021. godine, prekidi u transportu te nagli rast potražnje za laptopima, tabletima i drugom opremom zbog rada i školovanja od kuće izazvali su najveću nestašicu čipova u posljednjih nekoliko decenija.
Kada se tržište konačno počelo oporavljati, uslijedio je novi problem.
Inflacija je povećala cijene energije, transporta, rada i sirovina, pa su proizvođači veliki dio tih troškova prenijeli na potrošače. Istovremeno, rat u Ukrajini, trgovinske napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Kine te poremećaji u globalnim lancima snabdijevanja dodatno su povećali troškove proizvodnje.
Krajem 2025. godine pojavio se još jedan faktor koji značajno utiče na tržište.
Ogromna potražnja za memorijskim čipovima koje koriste sistemi vještačke inteligencije dovela je do toga da su najveći svjetski proizvođači, poput Samsunga, SK Hynixa i Microna, sve veći dio proizvodnih kapaciteta usmjerili prema AI industriji. Posljedica je jednostavna – memorijski čipovi za potrošačku elektroniku postali su skuplji.
Savremeni uređaji obrađuju višestruko više podataka
Rast cijena nije posljedica samo globalnih kriza. Današnji uređaji jednostavno obavljaju mnogo više zadataka nego prije samo nekoliko godina.
Prije pet godina većina korisnika gledala je videosadržaj u Full HD rezoluciji. Danas su 4K i HDR postali standard, dok se sve više govori i o 8K sadržajima. Samo jedan sat videa u 4K rezoluciji može zahtijevati četiri do pet puta više podataka nego Full HD, zbog čega televizori moraju imati više memorije i snažnije komponente nego modeli proizvedeni 2020. godine.
Slična situacija je i s pametnim telefonima.
Telefon sa 64 GB memorije prije nekoliko godina bio je sasvim dovoljan prosječnom korisniku. Danas proizvođači kao osnovne modele sve češće nude uređaje sa 128 ili čak 256 GB memorije.
Razlog je jednostavan, fotografije danas imaju rezoluciju od 50 megapiksela ili više, snimaju se 4K videosnimci, aplikacije zauzimaju znatno više prostora nego ranije, a nove AI funkcije zahtijevaju dodatnu memoriju za lokalnu obradu podataka.
Vještačka inteligencija povećava potrebe za memorijom
Vještačka inteligencija danas je prisutna u telefonima, laptopima, televizorima, pa čak i u pojedinim kućanskim uređajima.
Funkcije poput automatskog uređivanja fotografija, prevođenja u stvarnom vremenu, glasovnih asistenata ili generisanja teksta zahtijevaju znatno više RAM memorije i prostora za pohranu podataka nego klasične aplikacije.
Upravo zbog toga proizvođači povećavaju količinu memorije u gotovo svim novim uređajima, što dodatno povećava njihove proizvodne troškove.
Poskupljuju i uređaji na koje rijetko obraćamo pažnju
Rast cijena ne pogađa samo telefone, računare, konzole i televizore. Gotovo svaki uređaj koji sadrži memorijske čipove postaje skuplji za proizvodnju.
Jedan od primjera su set-top box uređaji koje korisnici svakodnevno koriste za gledanje televizije putem kablovskih i IPTV operatera.
Iako ih većina smatra običnim prijemnicima televizijskog signala, oni danas obrađuju ogromne količine podataka. Tako gledanje dvosatnog filma u 4K rezoluciji preko set-top box uređaja može prenijeti između 14 i 16 GB podataka.
Slična situacija je i s pametnim satovima, kamerama, sistemima za pametne domove, bežičnim slušalicama i brojnim drugim uređajima koji koriste memorijske čipove.
Hoće li elektronika ponovo pojeftiniti?
Za sada nema mnogo razloga za optimizam.
Najnaprednije čipove na svijetu i dalje najvećim dijelom proizvodi Tajvan, koji se nalazi u središtu rastućih geopolitičkih napetosti s Kinom. Svaki ozbiljniji poremećaj u proizvodnji ili transportu mogao bi dodatno povećati cijene čipova na svjetskom tržištu.
Kada se tome dodaju sve veća potražnja za memorijom zbog razvoja vještačke inteligencije, rast količine podataka koje svakodnevno stvaramo i obrađujemo te ograničeni proizvodni kapaciteti, jasno je da je značajniji pad cijena elektronike malo vjerovatan.
Drugim riječima, telefoni, računari, televizori, set-top box uređaji i gotovo svi drugi elektronski uređaji koje svakodnevno koristimo u budućnosti će, prema procjenama stručnjaka, prije biti skuplji nego jeftiniji.