Cijene hrane blago su pale u septembru budući da je pojeftinjenje mlijeka i mliječnih proizvoda i biljnih ulja prevagnulo nad skupljim mesom, izvijestila je u petak agencija UN‑a za hranu i poljoprivredu FAO.
FAO‑v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u septembru u prosjeku 128,8 bodova i bio je niži za 0,7 posto nego u august, prema revidiranom podatku.
U odnosu na lanjski septembar, indeks pokazuje rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda za 3,4 posto.
Mlijeko i mliječni proizvodi pojeftinili su u septembru treći mjesec zaredom, i to za 2,6 posto u odnosu na august, odražavajući oštar pad cijena maslaca, za čak 7,0 posto, uz nagovještaje poboljšane ponude iz Okeanije i slabiju potražnju za sladoledom na Sjevernoj polutci.
U odnosu na prošlogodišnji august cijene mlijeka i mliječnih proizvoda bile su više za 7,0 posto.
Osjetno su na početku jeseni pojeftinila i biljna ulja, za 1,2 posto u odnosu na august, budući da je pad cijena palminog i sojinog ulja prevagnuo nad poskupljenjem suncokretovog i repičinog ulja zbog smanjene opskrbe iz Evrope i crnomorske regije.
Na godišnjem nivou biljna ulja bila su pak skuplja za 18 posto.
Cijene žitarica pale su pak u septembru za 0,6 posto, zakočene prigušenom globalnom potražnjom za pšenicom i obilnom žetvom u Rusiji, Evropi i Sjevernoj Americi. Uteg su im bila i očekivanja dobrog uroda kukuruza u Brazilu i u SAD.
U odnosu na lanjski septembar žitarice su bile jeftinije za 7,5 posto.
Najsnažnije su u septembru pale cijene šećera, za čak 4,1 posto u odnosu na august, uz neočekivano dobar urod šećerne trske u Brazilu i povoljne vremenske prilike koje najavljuju dobre rezultate i u Indiji i na Tajlandu.
Cijene šećera spustile su se tako na najniži nivo od marta 2021., pokazuju podaci agencije UN-a.
Meso je pak ponovo poskupjelo u septembru, za 0,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, dosegnuvši novu najviši nivo otkada FAO objavljuje podatke. Govedina je poskupjela na krilima snažne potražnje iz SAD, ali i ostatka svijeta, dok je rast cijene ovčetine potaknula ograničena ponuda iz Okeanije.
U odvojenom izvještaju o ponudi i potražnji na svjetskim tržištima žitarica FAO je ponovo blago podigao procjenu proizvodnje žitarica u tekućoj godini, na 2,971 milijardu tona, novu najviši nivo otkada objavljuju podatke.
To bi značilo da će biti veća za 3,8 posto nego lani, izračunali su FAO-vi stručnjaci, i to zahvaljujući obilnijem urodu svih kultura.
Proizvodnja pšenice trebala bi porasti za 1,3 posto, na 809,7 miliona tona, procjenjuje FAO, blago izmijenivši predviđanja iz septembra na temelju boljih očekivanja za žetvu u Australiji te obilnog uroda u Evropi i Rusiji.
Urod kukuruza u SAD trebao bi pak dosegnuti najviši nivo otkada se prate podaci, s trećinom udjela u svjetskoj proizvodnji, i nadoknaditi slabije prognoze za Evropsku uniju zbog suše i visokih temperatura.
Svjetska potrošnja žitarica trebala bi u sezoni 2025/2026. po novim FAO‑vim prognozama dosegnuti 2,930 milijardi tona, najviše otkad agencija objavljuje podatke, uz rast od 2,2 posto u odnosu na prethodnu sezonu. Snažan rast potrošnje odražava prije svega pojačanu upotrebu kukuruza i ječma u stočnoj hrani i industriji.
Brojnije svjetsko stanovništvo značit će pak veću potrošnju pšenice, dodaju. Zalihe žitarica trebale bi do kraja aktualne sezone, u julu 2026., dosegnuti najvišu nivo otkada FAO objavljuje podatke, od 900,2 miliona tona, prema revidiranim prognozama.
Svjetska trgovina žitaricama trebala bi pak u tekućoj sezoni porasti za 2,5 posto i dosegnuti 497,1 milion tona, potaknuta snažnom potražnjom za krupnozrnatim žitaricama u Evropskoj uniji, Meksiku i Turskoj na početku sezone, te obilnim izvozom pšenice iz Australije i SAD.