Iako su prema podacima agencije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) cijene hrane u siječnju na najnižoj razini u više od godinu dana, u Federaciji BiH to nije slučaj.
FAO, koji pruža ključne podatke o hrani i poljoprivredi za više od 245 zemalja, u svojoj godišnjoj usporedbi za prvi mjesec 2026. godine ističe pad cijena od 0,6 posto, no informacije iz nekoliko naših udruga za zaštitu proizvođača ukazuju na zaključak da taj trend u BiH nije zaživio.
„Nismo primijetili da su se neke od cijena snizile, možda nisu ni rasle, ali potrošači se najviše žale zbog neimaštine“, izjavila je predsjednica Udruge potrošača općine Kakanj "Potrošač" Ferida Kulović.
Kulović je istaknula da bi se cijene osnovnih namirnica svakako trebale sniziti, posebno jer je često slučaj da uslijed poskupljenja jednog energenta, poput plina, cijene automatski rastu.
„Građani se žale na cijene, i kada primijetimo 'nenormalne cijene', prijavljujemo ih federalnoj inspekciji“, rekla je Kulović, dodajući da je poskupljenje posebno primjetno na primjeru voća i povrća.
„Žalbe građana uglavnom se odnose na voće i povrće. Konkretno, cijena špinata se kreće između osam i deset maraka, što je usporedivo s cijenom kilograma mesa. I voće je osjetno poskupjelo – cijena grožđa je između 9 i 12 maraka. Koji umirovljenik si to može priuštiti?“ pita Kulović.
Napomenula je da su cijene limuna i banana, voća koje se ne uzgaja u našim krajevima, također porasle, ali je zabrinjavajuće povećanje cijene špinata, koji je uobičajena poljoprivredna kultura u BiH.
Predsjednik Udruge građana Posavske Županije „Klub potrošača Odžak“, Redžo Omerbašić, dodao je da situacija na terenu nije sjajna, ali da se cijene ipak stabiliziraju.
„Kupovna moć je opala za nekoliko postotaka, tako da u prvoj polovini godine očekujemo blagu stabilizaciju cijena. Jasno, isplatom većih mirovina i davanjima radnicima, to će se u dogledno vrijeme promijeniti, jer cijene hrane prate cijene energije, plina i struje“, naglasio je Omerbašić za Fenu.
Omerbašić je kazao da se često događa da na tržištu dođe do viška robe, što može dovesti do sniženja cijena, kao što je slučaj s pilećim mesom, te da je cijena brašna u normalnim granicama. No, jedna pojava ga ipak brine.
„Građani su se više žalili u studenom i prosincu nego sada, pogotovo na pekarske proizvode i meso, čija je cijena porasla trostruko u odnosu na period od prije dvije godine. Junetina je koštala između 10 i 12 maraka, a sada je 30. Meni je to neobjašnjivo, jer prerađivači uvoze meso, a proizvodnja je zanemarena. Ne ulaže se u poljoprivredu, tovljenje, sektor poljoprivrede je zapostavljen, pa smo ovisni o uvozu. Država koja uvozi, a ne hrani, nije dobra ekonomska politika“, zaključio je Omerbašić.