Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošle sedmice, četvrte zaredom, pa su dosegnule najviši nivo u više od dvije godine jer trgovci očekuju da će, zahvaljujući oporavku najvećih svjetskih privreda, potražnja za naftom nastaviti rasti.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla 1.1 posto, na 73.51 dolar, najviši nivo od aprila 2019. godine.
Na američkom je tržištu, pak, cijena barela ojačala 1 posto, na 71.64 dolara, najviši nivo od oktobra 2018.
Rast cijena na novi najviši nivo u više od dvije godine zahvaljuje se podacima koji pokazuju da se najveće svjetske privrede stabilno oporavljaju od koronakrize.
Podršku cijenama pružila je i procjena Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), prema kojoj se ove godine očekuje samo umjeren rast proizvodnje u SAD-u, unatoč rastu cijena nafte.
Pokaže li se to toačnim, to bi OPEC-u ostavilo više prostora za upravljanje tržištem prije očekivanog povećanja proizvodnje u SAD-u 2022. godine.
"Tržište nafte je poraslo jer OPEC ne vjeruje da će povećanje proizvodnje u SAD-u biti dovoljno da bi promijenilo njegove planove usmjerene na podršku cijenama", kaže Phil Flynn, analitičar u firmi Price Futures Group.
U SAD-u, inače, proizvodnja polagano raste, na što ukazuju podaci firme Baker Hughes, koja je u petak objavila da je prošle sedmice broj aktivnih bušotinskih postrojenja porastao za osam, na 373, najviši nivo od aprila prošle godine.
A to ukazuje da bi u idućem razdoblju proizvodnja mogla dodatno porasti.
Rast cijena nafte ograničava i jači dolar. Naime, američka centralna banka signalizirala je prošle sedmice da bi zbog jačanja inflacijskih pritisaka mogla početi podizati ključne kamatne stope 2023., godinu dana prije nego što se očekivalo.
Signaliziranje zaokreta u Fedovoj monetarnoj politici, koja je do sada bila usmjerena na niske troškove zaduživanja i podršku likvidnosti, potaknulo je jačanje dolara. A to, pak, smanjuje kupovnu moć imatelja ostalih valuta, a time i potražnju za naftom.
"Pred vikend tržištem dominira snaga američkog dolara, nakon okretanja Feda strožoj monetarnoj politici", konstatira Sophie Griffiths iz OANDA-e.
To još ne znači da je uzlazni trend cijena nafte prekinut, ističe Griffiths, ukazujući na optimistične izglede u vezi potražnje.
"Dolar možda jača, ali slika naftnih fundamenata nije se promijenila", objasnila je.
Najava podizanja ključnih kamata u SAD-u prigušila je i izglede privrednog rasta u nešto dužoj perspektivi, što će u konačnici zakočiti i potražnju za naftom, ističe, pak, ekonomist Westpaca Justin Smirk.
Kratkoročni su, pak, izgledi za potražnju dobri, s obzirom na ublažavanje pandemijskih ograničenja i oporavak cestovnih i zračnih putovanja, dodao je Smirk.
Raspoloženje na tržištu nafte prigušila je i izjava glavnog iranskog pregovarača da su pregovori Teherana i Washingtona o oživljavanju sporazuma o iranskom naftnom programu bliže sporazumu od kada su dvije strane počele razgovarati.
Dogovor bi mogao utrti put ukidanju blokade iranskog izvoza nafte, što će značiti veću ponudu na tržištima.
