Cijene nafte su danas na svjetskim tržištima premašile nivo od 65 dolara, jer su investitore uznemirile moguće smetnje u isporuci iz Irana zbog nemira u toj zemlji, kao i poruke iz Washingtona koje nagovještavaju moguću intervenciju. Na londonskoj berzi barel se poslijepodne prodavao za 1,43 dolara skuplje nego na prethodnom zatvaranju i dostigao cijenu od 65,30 dolara. Na američkom tržištu cijena barela porasla je za 1,50 dolara, na ukupno 61,00 dolar.
Nemiri u Iranu krajem prošle i početkom ove sedmice dodatno su uzdrmali tržišta. Manji trgovci su prije otprilike dvije sedmice izašli na ulice zbog visokog rasta cijena i slabljenja vrijednosti rijala, a protesti su se u međuvremenu intenzivirali, uz paljenje objekata i vozila te veliki broj stradalih, kako među građanima tako i među pripadnicima sigurnosnih snaga.
Iran je jedan od ključnih proizvođača unutar Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC). Američki predsjednik Donald Trump jučer je najavio uvođenje carina od 25 posto za sve države koje posluju s Iranom, te je spomenuo i mogućnost vojne akcije, uz najavu sastanka s najbližim savjetnicima tokom dana.
Napetost su dodatno pojačali i sve češći ukrajinski napadi na naftna postrojenja. Kina, kao najveći kupac iranske nafte, mogla bi se naći u nezgodnoj poziciji jer bi carine dodatno zakomplikovale trgovinske pregovore između SAD-a i Kine. Naftna tržišta strahuju od poremećaja u snabdijevanju i uračunavaju veću geopolitičku premiju, koja bi, prema pojedinim procjenama, mogla podići cijene za tri do četiri dolara. Dodatni pritisak stvaraju i učestali napadi na naftnu infrastrukturu u Rusiji i na području Kaspijskog jezera.
Proizvodnja nafte i plinskih kondenzata u Kazahstanu smanjena je u prvih 12 dana januara za 35 posto u poređenju s decembarskim prosjekom, te je pala na 1,21 milion barela dnevno, izjavio je za Reuters dobro obaviješten izvor. Glavni razlog su ograničenja izvoza preko crnomorskog terminala.
Ove sedmice su dronovi oštetili i dva naftna tankera pod grčkom upravom, koji su trebali ukrcati naftu na terminalu na ruskoj obali, prema navodima pet izvora iz industrije. U takvim okolnostima, vijesti o mogućem povratku venezuelanske nafte na svjetska tržišta pale su u drugi plan. Kompanije Vitol i Trafigura dobile su američke dozvole za izvoz, uz najavu da bi prve isporuke mogle krenuti već ove sedmice.
Sinoć su iz teritorijalnih voda Venezuele isplovila dva supertankera, svaki s teretom od po 1,8 miliona barela nafte, dok se treći tanker pripremao za polazak. Prema odvojenim izračunima OPEC-a, cijena barela košarice nafte njegovih članica jučer je porasla za 55 centi i iznosila je 61,75 dolara.