Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice oštro pale drugu sedmicu zaredom, i to za više od 6 posto, što je posljedica rasta zaliha goriva u svijetu zbog sporog oporavka potražnje na nivo prije koronakrize.
Cijena barela na londonskom tržištu prošle je sedmice pala 6,6 posto, na 39,83 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 6,1 posto, na 37,33 dolara.
Tako je barel pojeftinio drugu sedmicu zaredom i to zbog niza signala koji upućuju na preveliku globalnu ponudu nafte. Naime, Saudijska Arabija i Kuvajt snizili su službenu prodajnu cijenu nafte azijskim kupcima, američke zalihe rastu, a trgovci ponovno zakupljuju brodove radi skladištenja nafte, prenosi SEEbiz.
Broj zaraženih koronavirusom i dalje raste u 58 država svijeta, a u nedjelju je, po podacima Svjetske zdravstvene organizacija, zabilježeno rekordno povećanje broja zaraženih, za više od 307.000.
Američke berze potonule su drugu sedmicu zaredom jer niz ekonomskih pokazatelja sugerira da će privredni oporavak od pandemije biti težak i dugotrajan.
„Finansijska tržišta nastavljaju diktirati tempo, uključujući i na naftnom tržištu. Strah od prekomjerne ponude pridodao je ukupnoj neizvjesnosti“, ocjenjuju analitičari Commerzbanke.
U SAD-u su zalihe nafte porasle prošle sedmice za 2 miliona barela, jer su rafinerije postupno pokretale svoju proizvodnju nakon uragana u Meksičkom zaljevu.
Trgovci, pak, počinju ponovno zakupljivati tankere za pohranu sirove nafte i dizela, što je još jedan znak prekomjerne ponude uslijed sporog gospodarskog oporavka budući da pandemija još traje.
Ovih dana, pak, Saudijska Arabija i Kuvajt snizili su svoje službene cijene sirove nafte za Aziju s rokom isporuke u oktobru, što je još jedan signal slabe potražnje.
O rastu globalnih zaliha vjerovatno će se razgovarati i na sastanku Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njenih saveznika 17. septembra, iako analitičari procjenjuju da će naglasak biti na striktnom poštivanju postojećeg sporazuma o smanjenju ponude a ne novim proizvodnim rezovima.
Naime, OPEC i njegovi saveznici od augusta su povećali proizvodnju. Prema prijašnjem dogovoru, od maja do jula njihova proizvodnja je bila smanjena za 9,7 miliona barela dnevno ili oko 10 posto ukupne globalne ponude, a od augusta do kraja godine smanjenje će se kretati oko 7,7 miliona barela dnevno.
U aprilu su zbog koronakrize cijene nafte potonule na najniži nivo u posljednjih 20-ak godine. No, kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim privredama, što je potaknulo oporavak privrednih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.
No, u posljednje dvije semice cijene su nafte znatno pale jer je oporavak globalne privrede usporen.
