Rat na Bliskom istoku uklonio je s tržišta između 12 i 13 miliona barela nafte dnevno.
Iako su cijene nafte posljednjih dana oslabile zbog očekivanja mogućeg dogovora između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, vodeći ljudi energetske industrije upozoravaju da tržište tek treba osjetiti puni efekat tromjesečnog sukoba koji je poremetio globalne lance snabdijevanja energentima.
Glavni izvršni direktor Chevrona Mike Wirth procjenjuje da će tokom juna i jula pritisci na rast cijena nafte postati znatno izraženiji jer se globalne zalihe postupno smanjuju, prenosi Financial Times.
Prema njegovim riječima, tržište je do sada uspijevalo apsorbirati poremećaje zahvaljujući relativno visokim zalihama sirove nafte, intervencijama iz američkih strateških rezervi te nastavku isporuka iz zemalja pod sankcijama poput Irana, Rusije i Venezuele. Međutim, ti zaštitni mehanizmi sada slabe.
“Amortizeri tržišta postepeno nestaju”, upozorio je Wirth na investicijskoj konferenciji banke Bernstein, ističući da je sposobnost tržišta da podnese neravnotežu između ponude i potražnje danas znatno manja nego na početku krize.
“Tokom narednih nekoliko sedmica vjerovatno ćemo vidjeti kako se ti pritisci direktnije prelijevaju na fizičke cijene, a očekujem i dodatni uzlazni pritisak kako budemo ulazili u juni, a svakako i u juli”, rekao je Wirth.
Njegove izjave dolaze nakon što je cijena nafte Brent u posljednjih sedmicu dana pala oko deset posto, ponajviše zbog optimizma da bi Washington i Teheran mogli postići sporazum kojim bi se okončao sukob i omogućilo ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi oko petine svjetskog transporta nafte.
Unatoč optimizmu na finansijskim tržištima, analitičari upozoravaju da bi posljedice sukoba mogle biti dugotrajnije. Rat je s tržišta uklonio između 12 i 13 miliona barela dnevno, a povratak na ranije nivoe opskrbe mogao bi trajati mjesecima.
Slična upozorenja dolaze i iz Abu Dhabija, gdje čelnik državne naftne kompanije Adnoc Sultan al-Jaber procjenjuje da bi normalizacija prometa kroz Hormuški tjesnac mogla trajati i do 2027. godine.
Dodatni problem predstavljaju oštećenja energetske infrastrukture na Bliskom istoku, čija bi obnova mogla koštati desetke milijardi dolara, što bi dodatno povećalo troškove proizvodnje i transporta energenata.
Wirth također upozorava da bi visoke cijene energije mogle usporiti globalni ekonomski rast ili čak izazvati recesiju, što bi kasnije moglo djelimično smanjiti potražnju i ublažiti rast cijena nafte.