Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 optužila je Centralnu izbornu komisiju BiH kako je na glasačkim listićima za Opće izbore navedena, kako ističu, neustavna formulacija koji se tiče glasanja za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Iz Kruga 99 kažu da su na izbornim listićima definisane opcije: Predsjedništvo Bosne i Hercegovine - bošnjački član, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine - hrvatski član i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine - srpski član.
"To je u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine, član 5., kao i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine, član 8.1, koji jasno određuju da se iz bh. entiteta Federacija Bosne i Hercegovine bira jedan Bošnjak i jedan Hrvat, a iz bh. entiteta Republika Srpska bira se jedan Srbin", navedeno je u zvaničnom saopćenju.
Predsjednik CIK-a Suad Arnautović je na ovu temu govorio na 42. sjednici te pojasnio zapravo o čemu se radi.
"Zbog više upita koji su došli od medija povodom saopštenja jedne nevladine organizacije vezano za glasački listić, želim da kažem da CIK postupa izričito u skladu sa Izbornim zakonom BiH koji je stupio na snagu još 2001. godine i u tom zakonu do danas je nepromijenjena formulacija po odredbi koja govori o izboru članova Predsjedništva BiH. Ta formulacija glasi: "Izabrani bošnjački, hrvatski, srpski kandidat koji dobije najviše glasova među kandidatima iz istog konstitutivnog naroda", naveo je Arnautović.
Dodao je kako je od Dejtonskom sporazuma pa sve do danas ta formulacija bila u propisima i pravilima misije OSCE-a BiH.
"Formulacija je u stalnom Izbornom zakonu koji je donesen još 2001. godine i koji do dan danas nije mijenjan. CIK nije zakonodavac, mi ne možemo mijenjati odredbe koje su izričito postavljene u Izbornom zakonu. Ono što je zanimljivo, svi izborni ciklusi su imali identičan tekst na glasačkom listiću kao što je za ove izbore. Ono što je bitno da se certifikati koje uručuje CIK izabranim članovima Predsjedništva BiH sadrže izričitu odredbu kako je napisano u članu 5 Ustava BiH, a to je da se Predsjedništvo BiH sastoji od tri člana, jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se neposredno biraju sa teritorije Federacije BiH, te jednog Srbina koji se bira neposredno sa teritorije RS", dodao je Arnautović.
Kazao je i da se ovo pitanje pretvorilo u debatu političkih subjekata te da CIK u tome neće učestvovati.
"Ono gdje smo mi mogli da intervenišemo je sadržaj uvjerenja certifikata koji članovi Predsjedništva dobijaju i tu će biti izričita odredba kako piše u članu 5 Ustava BiH. Ali, ono što piše u Izbornom zakonu, CIK nema ovlaštenja da mijenja.
Zašto se to postavlja i problematizira 30 dana prije izbornog dana to neka raspravljaju u političkoj areni. Shodno poziciji CIK-a kao nezavisnog, nepristrasnog organa čije ovlasti proizilaze iz ovlasti Parlamentarne skupštine, mi se nećemo uključivati u političke debate na ovu temu", zaključio je Arnautović.
