Šef norveške vojske izjavio je da Oslo ne može isključiti mogućnost buduće ruske invazije na zemlju, sugerišući da bi Moskva mogla djelovati prema Norveškoj kako bi zaštitila svoje nuklearne resurse smještene na sjeveru.
"Ne isključujemo mogućnost da Rusija krene na kopnenu teritoriju u okviru svog plana da zaštiti svoje nuklearne sposobnosti, što je jedino što im zaista preostaje i što može predstavljati prijetnju Sjedinjenim Državama“, rekao je general Eirik Kristoffersen, šef norveške odbrane.
On je priznao da Rusija nema iste ciljeve osvajanja u Norveškoj kao što ih je imala u Ukrajini ili drugim bivšim sovjetskim teritorijama, ali je naglasio da je veliki dio ruskog nuklearnog arsenala smješten na poluostrvu Kola, nedaleko od norveške granice, uključujući nuklearne podmornice, kopnene rakete i avione sposobne za nuklearni udar.
Ključni resursi
Ovi resursi bi bili ključni ukoliko bi Rusija ušla u sukob s NATO-om na nekoj drugoj lokaciji.
"Ne isključujemo tu opciju, jer je i dalje moguće da Rusija to učini kako bi osigurala zaštitu svojih nuklearnih kapaciteta, odnosno sposobnosti drugog udara. To je scenario na sjeveru za koji se pripremamo“, dodao je.
U opsežnom intervjuu za Guardian, Kristoffersen je oštro kritikovao nedavne komentare Donalda Trumpa o Grenlandu, kao i "neprihvatljive“ tvrdnje američkog predsjednika da saveznici nisu služili na prvim linijama u Afganistanu, dok su američke trupe vodile glavni dio borbi.
"Nije imalo smisla ono što je rekao, a svi moji američki prijatelji iz Afganistana to dobro znaju. Mi smo definitivno bili na prvoj liniji. Obavljali smo sve vrste zadataka, od hapšenja talibanskih lidera do obuke Afganistanaca i izviđanja. Izgubili smo deset Norvežana. Izgubio sam prijatelje tamo. Svi smo osjećali da to nema smisla", rekao je Kristoffersen, 56-godišnji karijerni vojni oficir koji je služio nekoliko mandata u Afganistanu.
"U isto vrijeme, shvatio sam da je ovo predsjednik Trump. Nikada ga nisam vidio u Afganistanu. Ne zna o čemu govori kada iznosi takve tvrdnje. Predsjednik ne bi trebao tako govoriti, ali to me lično nije diralo. Moj je prioritet bio norveški veterani, porodice onih koje smo izgubili, vojnici koje smo izgubili".
Kristoffersen je šef norveške odbrane od 2020. godine, odgovoran za oružane snage i obavještajnu službu. Period njegove službe obilježen je intenzivnim promjenama jer je ruska invazija na Ukrajinu natjerala Evropu na preispitivanje sigurnosnih strategija, uključujući ulazak susjedne Švedske i Finske u NATO, te jačanje granica Norveške s Rusijom na sjeveru.
Raznovrsne ruske taktike
Kristoffersen je rekao da, iako Norveška drži mogućnost tradicionalne ruske invazije na umu, trenutne ruske taktike su više raznovrsne.
"Ako se pripremite na najgore, ništa vas ne sprječava da istovremeno budete spremni i za sabotaže i hibridne prijetnje“, rekao je.
Dodao je da Norveška i Rusija i dalje održavaju određene direktne kontakte oko potrage i spašavanja u Barentsovom moru, te da se redovno održavaju sastanci predstavnika dvije vojske na granici. Preporučio je uspostavljanje vojne hitne linije između dviju prijestolnica kako bi postojala komunikacija koja bi spriječila eskalaciju zasnovanu na nesporazumima. Rekao je da su ruske akcije na sjeveru generalno bile manje agresivne nego one u Baltičkom moru.
"Do sada, ono što smo vidjeli u vezi kršenja zračnog prostora u našem području bili su nesporazumi. Rusija provodi mnogo [GPS] ometanja i vjerujemo da to ometa i njihove avione. Nisu to javno priznali, ali vidimo da kad se dogodi kršenje zračnog prostora, obično je to zbog nedostatka iskustva pilota. Kada razgovaramo s Rusima, oni odgovaraju vrlo profesionalno i predvidivo", rekao je on.
O sjevernom teritoriju Norveške, Svalbardu, koji sadrži rusko naselje i koji prema ugovoru iz 1920. ne smije biti militariziran, Kristoffersen je rekao da Rusija "poštuje ugovor“ i da Norveška nema planove da militarizira to područje.
Moskva je optužila Oslo za tajno militariziranje Svalbarda, ali Kristoffersen je rekao da je to samo propagandna tvrdnja kojoj Moskva zapravo ne vjeruje.
Kada je riječ o Trumpovoj tvrdnji da Kina i Rusija imaju vojne namjere prema Grenlandu, Kristoffersen je rekao da je "vrlo čudno“ čuti te tvrdnje.
"Naša obavještajna služba ima vrlo dobar pregled onoga što se dešava u Arktiku i ne vidimo ništa slično na Grenlandu … vidimo ruske aktivnosti s podmornicama i njihovim podvodnim programom u tradicionalnom dijelu Arktika … ali to se ne tiče Grenlanda, već pristupa Atlantiku“, rekao je.
Njegove izjave dolaze dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron u intervjuu s grupom evropskih novina rekao da se Evropa nalazi u „grenlandskom trenutku“ i pozvao zemlje da se suprotstave Trumpu.
Panika oko Grenlanda
Macron je rekao da kada postoji „očigledna agresija … ne smijemo se povinuti ili pokušati postići kompromis. Mi smo to pokušavali mjesecima i nije uspjelo. Ali prije svega, strateški to vodi Evropu ka većoj zavisnosti“.
Rekao je da panika oko Grenlanda još nije završena. „Postoje prijetnje i zastrašivanja, a onda iznenada Vašington popusti. I mislimo da je gotovo. Ali nemojte ni sekunde misliti da jeste“, rekao je.
Na pitanje da li Danska i njeni saveznici imaju šanse da odbiju američko preuzimanje Grenlanda, Kristoffersen je rekao: „Neće to učiniti, pa je to hipotetičko pitanje.“
Međutim, upozorio je Trumpa i američku vojsku: "Ako Rusija nešto uči iz rata u Ukrajini, to je da nikada nije dobra ideja okupirati zemlju. Ako ljudi to ne žele, koštat će vas mnogo novca i truda, a na kraju ćete zapravo izgubiti.
"Okupirati je često lako, ali održati okupaciju je vrlo, vrlo teško. I mislim da su sve ekspanzionističke sile to iskusile", rekao je on za Guardian.