Najnovije prijetnje carinama predsjednika Donalda Trumpa vezane za Grenland i potencijalne protumjere Evrope mogle bi dovesti do znatno viših uvoznih cijena, što bi moglo oslabiti obje ekonomije, piše CNN u svojoj analizi.
Čini se da nijedna strana ne blefira. U izvanrednoj eskalaciji Trumpove potrage za Grenlandom, predsjednik je u subotu najavio da će od 1. februara uvesti carine od 10 posto na robu iz Danske, Finske, Francuske, Njemačke, Nizozemske, Norveške, Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva. Ako se do 1. juna ne postigne sporazum, carine bi porasle na 25 posto.
To je u nedjelju izazvalo hitan sastanak predstavnika evropskih zemalja, a francuski predsjednik Emmanuel Macron navodno je zatražio od Evropske unije da aktivira takozvani instrument protiv prisile, kolokvijalno poznat kao „trgovinska bazuka“. Ta „bazuka“ mogla bi, između ostalog, blokirati dio pristupa američkih kompanija tržištima EU ili uvesti izvozne kontrole, kao dio šireg spektra mogućih protumjera.
Takva trgovinska odbrana bila je zamišljena imajući u vidu zemlje poput Kine, a ne saveznike poput SAD-a, napomenula je Erica York, potpredsjednica za federalnu poreznu politiku u Tax Foundationu.
Prema Reutersu, EU će također razmotriti uvođenje ranije najavljenih uzvratnih carina u vrijednosti od 93 milijarde eura protiv Sjedinjenih Država, koje su bile odgođene nakon što su EU i SAD u julu prošle godine postigli privremeno trgovinsko primirje.
„Bareme sudeći prema prvim reakcijama, neki evropski lideri spremni su igrati tvrdo“, rekao je Carsten Brzeski, globalni direktor za makroekonomiju u ING-u, u bilješci klijentima u nedjelju. „Za kompanije, dešavanja tokom vikenda znače novo razdoblje neizvjesnosti kada je riječ o ulaganjima u SAD i izvozu na američko tržište.“
Ta poslovna neizvjesnost navela je mnoge američke kompanije da u 2025. godini pauziraju zapošljavanje, dok su čekale jasnoću usred Trumpovog presedanskog niza uvođenja i povlačenja carina.
Brzeski je rekao da očekuje da će povećane carine ove godine smanjiti bruto domaći proizvod Evrope za oko četvrtinu procentnog poena.
„Evropa je i dalje u mnogo čemu ovisna o SAD-u, i s ekonomskog i sa sigurnosnog aspekta“, naveo je on.
Ekonomski udar na obje strane
Primjena „trgovinske bazuke“, koja bi mogla uključivati suspenziju dozvola američkim kompanijama ili oporezivanje američkih usluga, mogla bi EU-u trebati mjesecima za provedbu, upozorio je Dan Hamilton, viši nerezidentni saradnik Brookings Instituta.
„Najnovije Trumpove prijetnje rizikuju da rastrgnu trgovinske aranžmane koje su SAD prošlog ljeta sklopile i s Ujedinjenim Kraljevstvom i s EU, te dodatno zategnu odnose s najbližim američkim saveznicima“, rekao je Hamilton.
EU je prošlog ljeta provela svoj trgovinski sporazum s Trumpovom administracijom, ali ga još nije formalno potpisala. Iako su neki lideri, uključujući njemačkog kancelara Friedricha Merza, podržali dogovor jer je izbjegao značajnu eskalaciju carina s obje strane, mnogi evropski čelnici su sporazum kritikovali još prilikom najave, a Trumpov najnoviji udarac dovodi ga u pitanje.
Manfred Weber iz Evropskog parlamenta napisao je na mreži X da „s obzirom na prijetnje Donalda Trumpa u vezi s Grenlandom, odobravanje američko-evropskog trgovinskog sporazuma u ovoj fazi nije moguće“.
„Ove akcije zaista predstavljaju kraj vjerodostojnosti američkih obaveza. To će imati negativne posljedice po svjetsku ekonomiju“, rekao je Steven Durlauf, profesor na Harris School of Public Policy Univerziteta u Chicagu.
Prema podacima Američkog zavoda za popis stanovništva, Sjedinjene Države su 2024. godine trgovale robom u vrijednosti od 236 milijardi dolara s Njemačkom, dodatnih 147,7 milijardi s Ujedinjenim Kraljevstvom, 122,27 milijardi s Nizozemskom, 103 milijarde s Francuskom, te desetine milijardi dolara sa Švedskom, Norveškom i Finskom.
Ipak, Trump je možda ostavio prostor za zaobilaženje: njegove carine usmjerene su na nekoliko pojedinačnih država članica, a ne na cijelu Evropsku uniju. To znači da bi tih osam zemalja mogle preusmjeravati trgovinu unutar slobodnotrgovinskog bloka EU kako bi izbjegle carine.
„Nema granice između Španije, Italije, Njemačke i Francuske. Svako može relativno lako slati robu preko druge zemlje ako pokušamo cariniti pojedinačne države“, upozorio je Joseph Foudy, profesor na Stern School of Business Univerziteta u New Yorku.
Ostavljanje Amerike po strani
Trenutna carina od 10 posto neće uzdrmati ekonomiju jednako snažno kao dugoročni efekti zategnutih odnosa s najvećim američkim trgovinskim partnerima.
Neizvjesnost oko toga hoće li Trump dodatno eskalirati carinske prijetnje ili odustati prije uvođenja novih nameta mogla bi navesti trgovinske partnere da se dugoročno udalje od Amerike.
„Neizvjesnost je neprijatelj rasta“, rekao je Durlauf. Dodao je da Trumpove presedanske odluke „čine neke stvari gotovo nepovratnim“, jer saveznici gube povjerenje čak i nakon što nova administracija stupi na vlast.
Ove carine bi također mogle biti poništene očekivanom presudom Vrhovnog suda o Trumpovoj upotrebi vanrednih ovlasti.
Najveći američki trgovinski partneri već aktivno jačaju trgovinske veze s drugim zemljama. Kanada je prošle sedmice obilježila „strateško partnerstvo“ s Kinom, uključujući ublažavanje carina i prodaju kineskih električnih vozila. EU je, s druge strane, objavila da je postigla sporazum s južnoameričkim Mercosurom, čime je okončala 25 godina trgovinskih pregovora.
„U pokušajima da se domognemo Grenlanda, paradoksalno bismo mogli odgurnuti naše najvažnije saveznike. Cijena ove politike je to što ona zapravo ohrabruje upravo one neprijatelje zbog kojih smo zabrinuti“, rekao je Foudy.
Dodao je da bi ova politika oslabila konkurentnost američkog izvoza, te da bi kompanije mogle odgađati investicijske odluke zbog neizvjesnosti oko carina.
„Pravi trošak carinskih sukoba — jer se carinske stope ponekad mijenjaju iz dana u dan — jesu fabrike koje nikada nisu izgrađene, samo zato što kompanije nisu dovoljno sigurne“, zaključio je.