Prije sedmicu dana predsjednik Donald Trump rekao je Britaniji da ne mora slati brodove na Bliski istok jer je on već dobio rat protiv Irana, piše CNN u svojoj analizi.
Sada, međutim, poziva američkog saveznika iz „posebnog odnosa“, ostale članice NATO-a pa čak i Kinu da pošalju plovila kako bi otvorili Hormuški moreuz. Nagovijestio je da bi, ako pomoć ne stigne, evropski oslonac na američku odbranu i njegov planirani samit ovog mjeseca s kineskim liderom Xi Jinpingom mogli biti dovedeni u pitanje.
Trumpov istup u intervjuu za Financial Times novi je znak da, uprkos njegovim višestrukim tvrdnjama o pobjedi nad Iranom, rat još nije završen.
To ne bi bio prvi američki vojni poduhvat u ovom stoljeću koji traje duže nego što je Washington očekivao. To možda objašnjava nove pokušaje zvaničnika administracije da uvjere javnost i globalna tržišta da bi sukob uskoro mogao završiti.
Američki ambasador u Ujedinjenim nacijama Mike Waltz u nedjelju je na CNN-u odbio reći kada će se američke snage vratiti kući, iako ih je hvalio zbog „dominantne pobjede kakvu nismo vidjeli u modernoj američkoj vojnoj historiji“.
Ministar energetike Chris Wright bio je optimističniji. „Mislim da će se ovaj sukob sigurno završiti u narednim sedmicama, možda i ranije“, rekao je za ABC-jev program This Week.
Izrael, u međuvremenu, kaže da bi intenzivni zračni napadi na iranske vojne i obavještajne ciljeve mogli trajati najmanje još tri sedmice. Ta država je naviknutija na stalne vojne operacije nego američki birači i političari.
Ratovi se ne određuju u prvih nekoliko sedmica
Još je prerano procijeniti ukupni utjecaj rata. Moguće je, pa čak i vjerovatno, da su zajednički američki i izraelski napadi nanijeli ogromnu štetu iranskoj vojnoj mašini i njenoj sposobnosti da prijeti svijetu. Ako se to potvrdi, Trump bi mogao tvrditi da je učinio svijet sigurnijim.
Osim toga, rat traje tek dvije sedmice. Po svakom standardu to nije dugo. Frustracija vojnog vrha zbog kratkog raspona pažnje medija i analitičara možda je razumljiva.
Ipak, moderna historija pokazuje da se rat često ne definira u prvim sedmicama, kada američka ogromna vojna prednost dolazi najviše do izražaja.
Zbog toga se Bijela kuća suočava s više razloga za sumnju da će se SAD uskoro izvući iz sukoba.
Trump je jedva pripremio zemlju za rat, a dodatnu konfuziju stvara kontradiktornim izjavama. Tvrdoglavo insistira da je rat već dobiven. Ali kaže da će završiti tek kada to osjeti „u svojim kostima“. Ako je pobjeda već ostvarena, legitimno je pitanje zašto su američki vojnici i dalje izloženi opasnosti nakon 13 poginulih američkih vojnika do sada.
Administracija djeluje i pod sjenom historije. Rat se još ne može direktno porediti s „beskonačnim ratovima“ u Iraku i Afganistanu. Ali u oba slučaja rane američke pobjede potkopane su političkim posljedicama početnog napada i slabim razumijevanjem stranih društava. U Iranu već postoje znakovi koji potkrepljuju strah javnosti od mogućeg dugotrajnog zapetljavanja.
Istovremeno, Trump ima dileme koje bi potkopale tipičnu objavu pobjede ako ostanu neriješene — a koje bi mogle potrajati duže od „nekoliko sedmica“.
- Iran je praktično zatvorio Hormuški moreuz, izazvavši globalnu energetsku krizu i nagli rast cijena nafte koji prijeti Trumpu i na domaćem planu. Uništavanje iranskih raketnih baterija, pomorskih dronova i mina moglo bi potrajati. Moglo bi zahtijevati i raspoređivanje kopnenih snaga, što bi predstavljalo rizično širenje američkih operacija.
Trump sada traži da strane mornarice pomognu otvoriti taj strateški prolaz. Za sada su reakcije na njegov zahtjev prilično neodređene.
Trump je rekao za Financial Times da su Evropa i Kina više ovisne o nafti iz Zaljeva nego SAD — iako su i američki potrošači pogođeni rastom cijena. Njegove riječi u inostranstvu će se vjerovatno tumačiti kao zahtjev za pomoć u rješavanju problema koji je sam stvorio ratom protiv Irana.
Predsjednik je pritom pogodio slabu tačku evropskih saveznika koji se oslanjaju na američku zaštitu.
„Ako nema odgovora ili ako je odgovor negativan, mislim da će to biti veoma loše za budućnost NATO-a“, rekao je.
- Islamska Republika i dalje posjeduje zalihe visoko obogaćenog uranija koje bi mogla iskoristiti da prkosi Trumpovom obećanju da Iran nikada neće imati nuklearno oružje — uprkos njegovoj tvrdnji da je prošle godine „uništio“ iranski nuklearni program. SAD imaju specijalne jedinice obučene za uklanjanje radioaktivnog materijala, ali takva operacija u iranskim nuklearnim postrojenjima mogla bi zahtijevati stotine vojnika i izazvati opasne kopnene bitke duboko na neprijateljskoj teritoriji.
- Jedan način da se slomi moć iranske vlade bio bi da američke snage zauzmu ostrvo Kharg, središte iranskog izvoza nafte koji finansira režim. Ostrvo je bilo meta američkih zračnih napada tokom vikenda. Uklanjanje glavnog ekonomskog motora zemlje moglo bi promijeniti računicu režima. Waltz je rekao za CNN da „svakako misli da bi Trump zadržao tu opciju ako odluči uništiti njihovu energetsku infrastrukturu“. Ali amfibijski napad na Kharg nosio bi i rizik velikih američkih gubitaka. Također bi mogao izazvati ekološku katastrofu i kolaps tržišta ako bi Iran odlučio sabotirati vlastitu naftnu infrastrukturu umjesto da je prepusti američkoj kontroli.
Zašto Amerikanci možda ne vjeruju vremenskom okviru administracije
Politički faktori unutar Irana također otežavaju procjenu kada bi rat mogao završiti.
Tempo iranskih napada dronovima na zaljevske države saveznice SAD-a usporio je — što možda pokazuje da američki i izraelski napadi slabe ofanzivne sposobnosti Teherana. Ipak, projektili su i u nedjelju padali na aerodrom u Bagdadu i na Izrael.
Također nema naznaka diplomatskog izlaza. Nema nikakvog „sporazuma“ na vidiku, a Trumpovi zahtjevi za bezuvjetnom predajom naišli su na gluhe uši. Postavljanje novog vrhovnog vođe Mojtabe Khameneija signaliziralo je da režim namjerava nastaviti decenijski otpor Washingtonu.
Nema ni javnih znakova slabljenja režima. Trump je na početku rata poručio Irancima da im daje jedinstvenu priliku da se oslobode represije. Ali do sada nije došlo do ustanka u zemlji u kojoj su vlasti nedavno pucale na hiljade demonstranata.
Pad vlasti bio bi ogromna pobjeda za iranski narod i dao bi Trumpu veliko političko naslijeđe. Međutim, mnogi analitičari Irana strahuju da bi kolaps centralne vlasti mogao izazvati sektaško nasilje ili građanski rat i raspad države. Takav razvoj događaja mogao bi zadržati američke snage u regionu godinama — ili ostaviti saveznike suočene s ogromnim sigurnosnim problemima. Rat između SAD-a, Izraela i Irana možda bi formalno završio, ali međunarodna kriza koju je izazvao mogla bi postati još gora.
Na domaćem planu, vjerovatno će postojati skepticizam izvan Trumpove najvjernije baze prema tvrdnjama da će rat završiti za nekoliko sedmica. Povjerenje u predsjednikovo vođenje rata bilo je već slabo prema brojnim anketama kada je sukob počeo.
Republikanci su ostali jedinstveni protiv pokušaja demokrata u Kongresu da ograniče Trumpove ratne ovlasti. Ali uvjeravanja da će borbe trajati samo „sedmicama“ pokazuju da i u Republikanskoj stranci postoji svijest da bi dug rat s Iranom mogao dodatno naštetiti njihovim šansama na novembarskim izborima za Kongres.
Ministar odbrane Pete Hegseth prošle sedmice pokušao je odbaciti svako poređenje s ratovima u Iraku i Afganistanu koji su obilježili predsjedništva Georgea W. Busha i Baracka Obame.
„Ovo nije beskonačna izgradnja nacije u takvim močvarama… Nije ni blizu“, rekao je Hegseth, veteran američke vojske koji je služio u Iraku i Afganistanu.
Ali odbijanje administracije da konsultuje Kongres o ratu, nejasni ciljevi i očigledan nedostatak strategije izlaska već su dali političko oružje demokratama.
„Ono zbog čega sam zabrinut nisu vojnici i ljudi koji služe. Ono zbog čega sam zabrinut je njihovo političko vodstvo, poput Petea Hegsetha i Donalda Trumpa“, rekao je bivši i potencijalni budući demokratski predsjednički kandidat Pete Buttigieg na CNN-u.
„Proživjeli smo rat koji nam je prodan na lažnim osnovama kada sam bio mlađi“, rekao je Buttigieg, veteran američke mornaričke rezerve koji je 2014. bio raspoređen u Afganistanu. „Ovaj rat nam nije ni prodan pod bilo kakvim izgovorom. Predsjednik ga je jednostavno pokrenuo.“
Tokom vikenda Trump je na svojoj društvenoj mreži napao medije koji traže više jasnoće o njegovim planovima za rat i o tome kada ga namjerava završiti.
Takva pitanja su opravdana u kontekstu sukoba u kojem su potezi Irana — uključujući napade na zaljevske države i gotovo zatvaranje Hormuškog moreuza — često iznenađivali administraciju.
Ali ona su posebno osjetljiva zbog gubitaka koje i dalje osjećaju mnoge američke porodice čiji su najbliži poginuli u američkim vojnim intervencijama u 21. stoljeću, koje je Trump obećao da neće ponoviti.
Ta bolna moderna historija postavlja visoku ljestvicu za opravdavanje novih ratova čiji kraj nije jasan.