Kada je potpredsjednik SAD JD Vance prislonio telefon uz mikrofon, na trenutak se činilo da se njegov šef možda neće javiti. No iz drugog pokušaja, nakon nekoliko zvonjenja, uspio je dobiti Donalda Trumpa. U odbranu predsjednika, imao je mnogo toga na umu, s obzirom na to da je samo nekoliko sati ranije zaprijetio da će uništiti 'čitavu civilizaciju' u Iranu.
Ta kriza činila se veoma dalekom od MTK Sportparka u Budimpešti, gdje se nekoliko hiljada Mađara okupilo kako bi obilježilo 'Dan mađarsko-američkog prijateljstva'.
Iako je događaj predstavljen kao proslava prijateljstva između dvije zemlje, zapravo se radilo o prijateljstvu između Trumpa i Viktora Orbana, populističkog premijera Mađarske – miljenika MAGA pokreta, koji zaostaje u anketama uoči parlamentarnih izbora ovog vikenda, piše CNN.
"Veliki sam fan Viktora. Uz njega sam u potpunosti. Sjedinjene Države su uz njega u potpunosti“, poručio je Trump okupljenima. Vance je rekao da je u Budimpešti kako bi pomogao Orbánu „koliko god može“. Tokom posjete Budimpešti u februaru, državni sekretar Marco Rubio naglasio je da je „uspjeh Mađarske i naš uspjeh“.
Na prvi pogled, nije jasno zašto bi 'uspjeh' Orbanove Mađarske – koja se smatra najkorumpiranijom, najmanje slobodnom i među siromašnijim državama Evropske unije – imao ikakve veze s 'uspjehom' Sjedinjenih Država.
No, za Ivana Krasteva, bugarskog političkog analitičara koji poznaje Orbana još od 1990-ih, situacija nije neobična. Tokom svojih 16 godina na vlasti, Orbán je Mađarsku pretvorio u 'intelektualni, institucionalni i finansijski centar' evropske desnice. Trumpova administracija vidi Orbana i ideološku infrastrukturu koju je izgradio kao ključnu za stvaranje 'ideološki sličnije' Evrope – anti-woke, anti-zelene i antiimigrantske.
"Ova američka administracija vjeruje da postoji trumpovska revolucija i da ta revolucija dolazi u Evropu, te da Evropa zaostaje jedan izborni ciklus za Sjedinjenim Državama", rekao je Krastev.
Nedjeljni izbori testirat će to uvjerenje. Opoziciona stranka Tisza, koju vodi Péter Magyar, već više od godinu dana ima dvocifrenu prednost nad Orbanovim Fideszom u većini anketa. Magyar, nekadašnji Orbanov saveznik koji je postao njegov protivnik, izbjegava teme vanjske politike i fokusira se na pitanja svakodnevnog života poput korupcije, zdravstva i životnog standarda.
Za Mađare, izbori bi mogli pokazati kako izgleda budućnost bez Orbana. No njihov utjecaj mogao bi biti mnogo širi.
"Ako Orban izgubi – čovjek koji simbolizira snagu krajnje desnice – to će imati ogroman psihološki efekt", kaže Krastev.
Mađarski 'model'
Politički analitičari imaju poteškoća da definišu model koji je Orbán izgradio. Neki ga nazivaju 'hibridnim režimom' – ni autokratijom, ni potpunom demokratijom. Drugi govore o 'kompetitivnom autoritarizmu', jer vlast i dalje izlazi na izbore. Sam Orban koristi termin 'neliberalna demokratija' – sistem u kojem svi glasaju, ali je tolerancija prema drugačijim stavovima smanjena.
Politički analitičar Péter Krekó koristi izraz 'informacijska autokratija'. Za razliku od režima 20. stoljeća, nema otvorenog nasilja, ali se borba vodi kroz informacije, kampanje i diskreditaciju.
"Ako kritikujete sistem, ne žele vas odmah ušutkati, već pokreću kampanje protiv vas, šire dezinformacije i uništavaju reputaciju", kaže Krekó.
Za funkcionisanje sistema potreban je stalni neprijatelj, kaže István Hegedűs, bivši Orbanov kolega iz prvog demokratskog parlamenta 1990. godine.
Tokom godina, mete su bili nevladine organizacije, liberalni intelektualci, mediji, novinari i Centralnoevropski univerzitet (CEU).
Univerzitet, koji je finansirao George Soros, bio je pod stalnim pritiskom vlasti i 2018. preselio je u Beč.
Američki utjecaj
Nakon odlaska CEU-a, ključnu ulogu preuzeo je Mathias Corvinus Collegium (MCC), koji danas služi kao obrazovni centar za konzervativne kadrove širom Evrope.
Vance je posjetio MCC, gdje je poručio mladima da „civilizacija neće biti spašena preko noći“.
Orban je izgradio široku mrežu think-tankova, medija i institucija koje šire konzervativne ideje. Upravo kroz tu „meku moć“ postao je, prema Krastevu, ono što je Fidel Castro bio za ljevicu 1970-ih.
SAD su to prepoznale – Steve Bannon ga je nazvao „Trump prije Trumpa“, dok su organizacije poput CPAC-a počele održavati događaje u Mađarskoj.
Šta ako Orban izgubi?
Nije jasno hoće li Vanceova posjeta pomoći Orbanu na izborima. Dok opozicija upozorava na strano miješanje, Orban otvoreno prihvata podršku iz Washingtona.
Ako izgubi, infrastruktura koju je izgradio neće nestati, ali će njegov poraz oslabiti evropske desničarske pokrete.
Za Rusiju i SAD, koje podržavaju Orbana, to bi bila ozbiljna politička blamaža.
„Dvije velike sile pokušavaju oblikovati Evropu, a njihov kandidat gubi uprkos svemu. To bi ojačalo osjećaj evropske otpornosti“, zaključuje Krastev.