Najveća nada za okončanje loše planiranog rata, koji je započet uz minimalne konsultacije s Kongresom ili američkom javnošću, mogla bi biti nezadovoljavajući mir koji ključna pitanja ostavlja za kasnije i dodatno produbljuje podjele u Washingtonu, piše CNN.
Predsjednik SAD Donald Trump više puta je tvrdio da je sporazum o zaustavljanju sukoba koji je sam odabrao protiv Irana neposredan i veoma blizu. Svaki put su se njegova predviđanja pokazala kao pusta želja ili pogrešno tumačenje stvarnih namjera Irana.
Zato ne iznenađuje što su njegove najnovije tvrdnje da je okvirni sporazum s Teheranom blizu dočekane sa skepsom i zbunjenošću — niti što i konzervativni jastrebovi i demokrate vjeruju da je na pragu popuštanja lošem sporazumu.
Ipak, diplomatske aktivnosti sugeriraju da bi dogovor o ponovnom otvaranju Strait of Hormuz i ublažavanju američke blokade iranskih brodova i luka mogao biti blizu. Takav proboj mogao bi biti početna tačka za pregovore koje bi administracija pokušala iskoristiti kako bi spriječila preostale iranske nuklearne ambicije.
Konkretniji sporazum, izvan trenutnog krhkog primirja, bio bi pozdravljen širom svijeta jer bi donio nadu u ublažavanje energetske i ekonomske krize izazvane ratom i iranskim zatvaranjem moreuza.
Rat s Iranom, kao i sve ostalo u Washingtonu, talac je ogorčene politike, ukorijenjenih ideologija i političara koji pokušavaju povećati vlastiti utjecaj. Agresivno odbijanje administracije da prihvati kritike zbog sukoba u kojem je, čini se, ozbiljno potcijenjena sposobnost Irana za otpor dodatno je pogoršalo situaciju.
Vrijedi primijetiti da Trump politički ne može pobijediti. Ankete pokazuju da većina Amerikanaca ne podržava rat, pa bi se suočio s jednakim ili većim negativnim reakcijama kada bi naredio nove napade na Iran — potez koji bi prijetio nasilnom eskalacijom i još većim ekonomskim problemima. Međutim, predsjednici često budu u iskušenju da pokrenu nove vojne avanture kako bi spasili obraz ili pronašli izlaz koji se često pretvori u močvaru. Kada se povuku, životi mogu biti spašeni.
Ipak, detalji potencijalnog sporazuma s Iranom sugeriraju da bi uslovi mira mogli biti izvan čak i Trumpove sposobnosti da ih predstavi kao trijumf.
Naznake da bi Washington mogao odmrznuti dio iranske imovine i postepeno ukinuti vlastitu blokadu kako bi uvjerio Iran da ponovo otvori moreuz praktično bi potvrdile utjecaj koji je Islamska Republika stekla tokom rata i oslabile ključne američke pregovaračke adute.
Svaka obaveza Irana u memorandumu da neće razvijati nuklearno oružje bila bi dočekana s velikom rezervom u Washingtonu. Predloženi period od najmanje 60 dana za pregovore o preostalim spornim pitanjima vezanim za iransko obogaćivanje uranija, uključujući postojeće zalihe, također djeluje veoma kratak s obzirom na složenost problema. Historija pokazuje da bi Iran rado uvukao SAD u dugotrajnu i neodlučnu diplomatiju koja bi mogla trajati mjesecima ili godinama.
Dodatni razlog za oprez jeste činjenica da nije jasno da li će Iran, s još zatvorenijim sistemom vlasti nakon pogibije vodećih ljudi tokom rata, prihvatiti bilo kakav mirovni sporazum koji je SAD očito spreman ponuditi. Iz Teherana su tokom vikenda stizale kontradiktorne poruke. Novi iranski lideri, čini se, vjeruju da su pobijedili u ovom sukobu sa američkom supersilom — iako im je ekonomija uzdrmana, a građani koje represivno kontrolišu suočeni s teškim uslovima života.
Okviri predloženog sporazuma daleko su od „BEZUSLOVNE PREDAJE“ koju je Trump tražio od Irana u martu. Međutim, nalazi se pod ogromnim pritiskom da pronađe neko rješenje, uz rast cijena goriva, pad popularnosti i slabljenje podrške među republikancima u Kongresu kada je riječ o Iranu i drugim pitanjima.
Republikanski jastrebovi vrše pritisak na Trumpa
Neki republikanci strahuju da bi Trump mogao popustiti.
„Prije otprilike 11 sedmica ministar odbrane Pete Hegseth i Pentagon rekli su nam da su uništili iranske odbrambene kapacitete i da je samo pitanje vremena kada ćemo doći do nuklearnog materijala“, rekao je senator Thom Tillis za CNN. „A sada govorimo o mogućnosti da prihvatimo da nuklearni materijal ostane u Iranu? Kako to uopće ima smisla?“
SAD i Izrael uklanjanje iranskih zaliha visoko obogaćenog uranija smatraju jednim od glavnih ratnih ciljeva. Međutim, žrtve koje bi mogle nastati pokušajem da se taj materijal silom preuzme pokazale su se previsokim. Istovremeno, ustupci koje bi Iran tražio u zamjenu za predaju materijala diplomatskim putem vjerovatno bi bili veoma veliki.
Približavanje sporazumu izazvalo je i skepsu senatora Roger Wicker, predsjednika Senatskog odbora za oružane snage. Wicker je na mreži X napisao da su Trumpovi instinkti da „završi posao“ u Iranu bili ispravni, ali da bi potraga za sporazumom sada mogla stvoriti „percepciju slabosti“.
Trumpov saveznik, senator Lindsey Graham, upozorio je u subotu da bi dopuštanje Iranu da iskoristi svoju prednost kontrolom Hormuškog moreuza promijenilo regionalni odnos snaga.
Ovi argumenti imaju određenu težinu. Ali također nije jasno kako bi nastavak borbi, nakon višesedmične američko-izraelske ofanzive protiv Irana, imao veće šanse za uspjeh u slamanju otpora Teherana.
CNN je prošle sedmice, pozivajući se na dva izvora upoznata s američkim obavještajnim procjenama, objavio da je Teheran ponovo pokrenuo dio proizvodnje dronova i obnovio određene vojne kapacitete oslabljene američko-izraelskim napadima. To znači da bi nastavak rata nosio rizik još snažnije i razornije iranske odmazde protiv zaljevskih država, ključne infrastrukture i američkih snaga nego tokom prve faze sukoba. Pokušaj ponovnog otvaranja moreuza silom bio bi potencijalno opasan i dugotrajan.
Trump se suočava i s pritiskom demokrata koji su ga kritikovali zbog pokretanja rata, načina njegovog vođenja, a sada ga napadaju i zbog mogućeg završnog scenarija. Njihovi napadi pokazuju da Demokratska stranka vjeruje kako bi protivljenje birača ratu moglo donijeti pobjedu na izborima za Kongres.
Senator Cory Booker izrazio je zabrinutost zbog izvještaja o redoslijedu mogućeg sporazuma, koji bi počeo otvaranjem moreuza, a zatim prešao na kasnije nuklearne pregovore.
„Ono što sada vidim i što me razbjesnilo jeste činjenica da je predsjednik rekao kako je ušao u ovaj sukob zbog iranskog nuklearnog programa“, rekao je Booker. „A ovo to ne rješava.“
Booker je dodao: „Donald Trump ispada budala jer nas je uopće uvukao u ovo.“
Senator Chris Van Hollen upozorio je da bi predloženi sporazum „vratio situaciju na stanje prije rata“ ili čak gore, ali je nagovijestio da SAD možda nema mnogo izbora.
„Mislim da je ovo bila greška. Kada kopate rupu, trebate prestati kopati, a izgleda da upravo to sada konačno radimo“, rekao je demokrata iz Marylanda.
Američki državni sekretar Marco Rubio odgovorio je na kritike potencijalnog sporazuma tokom posjete Indiji. „Ideja da će ovaj predsjednik, nakon svega što je već pokazao da je spreman učiniti, pristati na sporazum koji bi Iran na kraju ostavio u jačoj poziciji kada su u pitanju nuklearne ambicije je apsurdna“, rekao je.
Čini se da je predsjednik slušao zabrinutosti da bi mogao potpisati loš sporazum. „Obavijestio sam svoje predstavnike da ne žure sa sporazumom jer je vrijeme na našoj strani“, napisao je Trump na društvenim mrežama u nedjelju.
Kako Dan sjećanja označava početak burnog političkog ljeta koje bi moglo odlučiti izbore za Kongres, vodeći republikanci naglašavaju da bi mir mogao donijeti korist biračima.
Direktor Trumpovog Nacionalnog ekonomskog vijeća Kevin Hassett rekao je za Fox News da bi sporazum otvorio „bujicu“ nafte kroz moreuz. „Mogli biste čak imati negativnu inflaciju zbog pada cijena energije“, rekao je. Kongresmen s Floride Byron Donalds izjavio je da će „cijene nafte odmah početi padati, a s njima i cijene goriva u SAD-u“.
Mnogi analitičari, međutim, upozoravaju da oporavak nakon zatvaranja moreuza, zbog kojeg su desetine tankera sedmicama bile zaglavljene u Zaljevu, neće odmah poboljšati globalne ekonomske prilike niti sniziti troškove života u SAD-u. Analitičari JPMorgana, naprimjer, očekuju da će cijena nafte tokom ostatka godine u prosjeku iznositi 97 dolara po barelu.
Dva ključna pitanja na koja Trump mora odgovoriti
Kako sve više detalja o predloženom sporazumu izlazi u javnost, Trump će se suočiti s nekoliko ključnih pitanja. Prvo, hoće li njegov eventualni sporazum biti čvršći od sporazuma bivšeg predsjednika Barack Obama iz 2015. godine, koji je Iran dogovorio sa svjetskim silama? Taj sporazum blokirao je Teheranu više puteva ka nuklearnom oružju i uključivao stroge mehanizme nadzora.
Drugo, da li je Trumpovo rušenje tog sporazuma — i rat koji je odnio 13 američkih života, zatvorio Zaljev, koštao milijarde dolara i vjerovatno usmrtio stotine Iranaca — dovelo SAD u bolju poziciju prema Iranu?
Sama činjenica da se ovo pitanje postavlja pokazuje Trumpovu dilemu: nastavak rata mogao bi imati ozbiljne političke i ekonomske posljedice. Njegovo okončanje pod najboljim mogućim uslovima moglo bi biti gotovo jednako problematično i nepopularno.