Toliko o snazi osobnosti Donalda Trumpa koja bi, navodno, trebala natjerati ruskog predsjednika Vladimira Putina da pokaže spremnost na okončanje rata u Ukrajini. Trumpov prenapuhani telefonski razgovor s ruskim liderom u ponedjeljak samo je dodatno naglasio koliko je stvarni napredak daleko. Štaviše, otvorio je nova pitanja o tome koliko američki predsjednik zaista želi biti uključen u rješavanje sukoba te je dodatno produbio transatlantske podjele kada je riječ o kraju rata, piše CNN u svojoj analizi.
Odbijeni prijedlozi i sumnjive namjere
Ukrajina i njeni evropski partneri zalažu se za 30-dnevno primirje kako bi se otvorio prostor za pregovore o trajnom mirovnom sporazumu. Moskva je to odbila, zahtijevajući trenutne pregovore o konačnom rješenju, što se vidi kao taktika za nastavak vojnih ofanziva koje odnose živote civila.
Trump je nakon razgovora rekao da će Ukrajina i Rusija sada pregovarati "kako samo one mogu", čime je faktički stao uz stranu Kremlja i dodatno unio konfuziju u oslabljene pokušaje uspostavljanja mira.
Egomanija i političke prijetnje
"Uključena su velika ega", rekao je Trump novinarima u Ovalnom uredu, dodajući da će, ako ne dođe do rezultata, "jednostavno povući SAD i pustiti ih da se sami snalaze". Ova prijetnja povlačenjem izgleda više kao realna opcija nego blef, s obzirom na već prisutan skepticizam njegove administracije prema pomoći Ukrajini.
Trump je iznio i bizarnu ideju da Vatikan i "novi američki papa Lav XIV." mogu biti uključeni u pregovore, što je većina posmatrača ocijenila kao neozbiljno. Jasno je da mir bez aktivnog angažmana SAD-a ostaje daleko od realnosti.
Ko koristi koga?
Beth Sanner, bivša zamjenica direktora američke obavještajne službe, upitala je: "Imam dojam da predsjednik uopšte nije ni pokušao izvršiti pritisak na Putina. Razgovarali su dva sata, a šta smo dobili?"
Putin je, kako se čini, dobio sve što je želio – okvir za pregovore bez stvarnih obaveza, dok borbe na terenu traju.
Ruski pomoćnik Jurij Ušakov izjavio je da su "razgovori bili toliko prijatni da nijedan predsjednik nije želio prvi prekinuti vezu", što je dodatno izazvalo zabrinutost da je Trump zapravo laka meta za Putina.
Uzdignuta očekivanja, slaba realizacija
Trump je tokom posjete Bliskom istoku poručio da je "vrijeme za akciju" i najavio odlučnost prema Putinu. Njegov izaslanik Steve Witkoff izjavio je da Trump posjeduje "nenadmašnu snagu osobnosti". No, ta snaga nije iskorištena – umjesto toga, Trump nije pooštrio sankcije Rusiji niti je poslao dodatno oružje Ukrajini.
"Postoji šansa da se nešto postigne, a uz nove sankcije bilo bi još gore", rekao je Trump, bez konkretnih prijetnji ili planova.
Zelenskijeva diplomatska poruka
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij izjavio je da je dva puta razgovarao s Trumpom – prije i nakon njegovog razgovora s Putinom – te je zatražio direktne pregovore u Vatikanu, Turskoj ili Švicarskoj, uz prisustvo evropskih i američkih predstavnika.
"Ključno je da se Sjedinjene Američke Države ne povuku iz pregovora, jer jedini kome to koristi je Putin", upozorio je Zelenskij.
Površni pokušaji u poređenju s historijom
Trump tvrdi da želi biti predsjednik mira, ali njegovi postupci govore suprotno. Ratovi u Ukrajini i Gazi su se intenzivirali, a iako je postigao humanitarni uspjeh oslobađanjem posljednjeg američkog taoca iz Gaze, pokazuje sve manje volje za suštinsko rješavanje kriza.
Trump se ranije hvalio da je spriječio eskalaciju između Indije i Pakistana, ali Indija je odbacila tvrdnju da je američka intervencija bila odlučujuća.
Putin želi mir – ali pod svojim uslovima
"Vjerujem da Putin to želi učiniti", rekao je Trump. Ali sve više djeluje kao da je on taj koji je iskorišten. Putin traži kraj rata pod uslovima koje Ukrajina ne može prihvatiti, uključujući "denacifikaciju" i ograničavanje suvereniteta.
Trump je ranije pitao koristi li ga Putin "kao pijuna". Nakon posljednjih poteza, čini se da je to pitanje sve više na mjestu.