Gljivice koje izazivaju infekcije i svake godine odnose milione života značajno će se proširiti na nove regije kako se planeta bude zagrijavala, predviđa novo istraživanje — a svijet za to nije pripremljen.
Gljivice su prisutne svuda. Ovaj golemi organizacijski svijet, od plijesni do pečurki, raste u okruženjima poput tla, komposta i vode. Iako igraju ključnu ulogu u ekosistemima, mogu imati razoran utjecaj na ljudsko zdravlje: procjenjuje se da gljivične infekcije godišnje usmrte oko 2,5 miliona ljudi, a zbog nedostatka podataka stvarna brojka mogla bi biti i veća, piše CNN.
Ipak, još uvijek vrlo malo znamo o njima, posebno o tome kako će se ovi izuzetno prilagodljivi organizmi ponašati u uslovima klimatskog zagrijavanja.
Simulacije pokazuju širenje Aspergillusa
Tim naučnika sa Univerziteta u Manchesteru koristio je kompjuterske simulacije i klimatske prognoze kako bi mapirao potencijalno buduće širenje Aspergillusa, česte skupine gljivica prisutnih širom svijeta koje mogu uzrokovati aspergilozu — po život opasnu bolest koja prvenstveno napada pluća.
Otkrili su da će se određene vrste Aspergillusa proširiti kako se klimatska kriza bude pogoršavala, i to u nove dijelove Sjeverne Amerike, Evrope, Kine i Rusije. Studija je objavljena ovog mjeseca i trenutno prolazi kroz stručnu recenziju.
“Gljivice su u velikoj mjeri zanemarene u poređenju s virusima i parazitima, ali ove mape pokazuju da će gljivični patogeni vjerovatno imati utjecaj u gotovo svim dijelovima svijeta u budućnosti,” rekao je Norman van Rijn, jedan od autora studije i istraživač klimatskih promjena i zaraznih bolesti na Univerzitetu u Manchesteru.
Inspiracija iz fikcije: “The Last of Us”
Ova oblast privukla je dodatnu pažnju zahvaljujući popularnoj HBO seriji The Last of Us, koja prikazuje svijet u kojem mutirana gljivica pretvara većinu stanovništva u nasilna čudovišta. Iako se radi o fikciji, van Rijn se nada da će to podići svijest o stvarnim gljivičnim infekcijama koje svake godine ubijaju milione ljudi.
Ko je u opasnosti?
Aspergillus gljivice rastu poput sitnih niti u tlu širom svijeta i, kao i većina gljivica, ispuštaju ogroman broj sićušnih spora koje se šire zrakom. Ljudi svakodnevno udišu spore, ali većina neće osjetiti zdravstvene probleme jer ih imunološki sistem uspješno uklanja.
Situacija je drugačija kod osoba s plućnim oboljenjima kao što su astma, cistična fibroza i hronična opstruktivna bolest pluća (COPD), te kod osoba oslabljenog imuniteta, poput pacijenata oboljelih od raka, onih koji su prošli transplantaciju organa ili preboljeli teške oblike gripe ili Covid-19.
Ako imunološki sistem ne uspije očistiti spore, gljivica počinje da raste i, kako van Rijn slikovito opisuje, “praktično vas počne jesti iznutra”.
Stopa smrtnosti od aspergiloze iznosi između 20% i 40%. Bolest je veoma teška za dijagnosticirati jer liječnici često na nju ne pomišljaju, a simptomi poput temperature i kašlja mogu biti povezani s brojnim drugim stanjima.
Otpornost i klimatske prijetnje
Van Rijn upozorava da gljivice postaju sve otpornije na terapiju, a trenutno postoje samo četiri klase antimikotičnih lijekova.
Promjena klime dodatno pogoršava situaciju, jer otvara nova područja za kolonizaciju Aspergillusa. Prema studiji, vrsta Aspergillus flavus, koja preferira tople, tropske klime, mogla bi proširiti svoj areal za 16% ako se nastavi masovno sagorijevanje fosilnih goriva. Očekuje se da se proširi na sjevernu Ameriku, sjevernu Kinu i Rusiju.
Ova vrsta može izazvati teške infekcije kod ljudi, otporna je na mnoge antimikotike, a napada i razne prehrambene usjeve, što predstavlja potencijalnu prijetnju za sigurnost hrane. Zbog toga je Svjetska zdravstvena organizacija 2022. godine dodala Aspergillus flavus na listu kritičnih gljivičnih patogena.
S druge strane, Aspergillus fumigatus, koji preferira umjerenije klime, mogao bi se širiti prema Sjevernom polu kako globalne temperature rastu. Studija predviđa povećanje njegovog širenja za čak 77,5% do 2100. godine, što bi potencijalno moglo izložiti riziku 9 miliona ljudi u Evropi.
Ekosistemske posljedice i ekstremni vremenski uslovi
U pojedinim regijama, poput podsaharske Afrike, temperature bi mogle postati toliko visoke da će čak i gljivicama poput Aspergillusa biti nemoguće preživjeti. To, međutim, može stvoriti nove probleme jer gljivice igraju ključnu ulogu u ekosistemima, posebno u održavanju zdravlja tla.
Klimatske promjene ne samo da šire područje rasta gljivica, već i povećavaju njihovu sposobnost da prežive unutar ljudskog tijela, budući da raste i njihova otpornost na visoke temperature.
Ekstremni vremenski događaji poput suša, poplava i toplotnih valova također pomažu širenju gljivičnih spora na velike udaljenosti. Zabilježeni su porasti gljivičnih bolesti nakon prirodnih katastrofa, poput epidemije nakon tornada 2011. godine u Joplinu, Missouri.
Svijet je nespreman
Nova studija o Aspergillusu “s pravom baca svjetlo na prijetnju koju predstavljaju gljivice iz prirodnog okruženja i koliko smo nespremni da se nosimo s njihovim promjenama,” izjavila je Elaine Bignell, ko-direktorica Centra za medicinsku mikologiju pri Univerzitetu Exeter, koja nije učestvovala u istraživanju.
Međutim, ostaje mnogo nepoznanica i, kako je rekla za CNN, pred naukom je još ogroman posao kako bi se razumjela i kontrolisala ova rastuća prijetnja.