Daytonski mirovni sporazum nije idealno rješenje, ali dok se ne postigne dogovor o boljem, on ostaje ustavni okvir kojeg se svi moraju pridržavati, poručio je savjetnik predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto, Bariša Čolak u razgovoru za Fenu.
Iako je obilježena 30. obljetnica Daytonskog sporazuma, taj dokument i dalje svakodnevno zaokuplja bosanskohercegovačku javnost te ostaje jedna od ključnih tema o kojoj politički akteri kontinuirano iznose stavove.
"S Daytonom smo dobili jedan među sporazum koji je zaista zaslužan za prestanak rata i to je prvo i njegovo najvažnije postignuće. Uspostavio je nešto što je vrlo važno, ustroj BiH na daytonskim osnovama, kojim doduše nijedna od tri strane nije bila do kraja zadovoljna, ali je pružio mogućnost da se kroz takav sporazum institucije razvijaju", rekao je Čolak.
Istakao je da je na tom putu dosta toga ovisilo od domaćih političkih aktera, ali i Međunarodne zajednice koja je po njegovu mišljenju najveći utjecaj na Bosnu i Hercegovinu imala u periodu od 2000. do 2010. godine.
Jednako tako, istakao je i najplodonosniji period po pitanju razvoja institucija u BiH, ali i naglasio i dalje vidne prepreke.
"Dayton, odnosno Aneks 4. Ustava BiH, omogućio je prijenos nadležnosti s entiteta na državu, a mislim da je u izgradnji institucija BiH ponajviše napravljeno tamo negdje do 2005., 2006., nakon čega je bilo dosta kriza. Napravilo se jako puno, ali i dan danas postoje određena ograničenja koja bi u nadolazećem periodu trebalo mijenjati od strane domaćih političkih aktera", naglasio je.
Jedan od problema je, ističe Čolak, i činjenica da je u tom zapravo ne tako dugom periodu od trideset godina došlo do različitog tumačenja Daytona, što se onda odražavalo kroz zakone koji su donošeni na nivou Federacije BiH, Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.
- Ono što je bio prijepor kroz čitavo ovo razdoblje, to su temeljne odrednice Daytonskog mirovnog sporazuma, koje proistječu iz samog Ustava, prije svega ustavno načelo o kolektivnoj jednakosti konstitutivnih naroda. Mislim da ono nije u potpunosti operacionalizirano kroz zakone i mislim da je to najveći problem današnje BiH", ocijenio je.
Čolak je naglasio kako je nužno prihvatiti činjenicu da je BiH složeno društvo u kojem je uvažavanje principa konstitutivnosti nezaobilazno.
"Pojedini politički akteri ni danas nisu toga svjesni, ali ja mislim da ćemo jako brzo to morati prihvatiti kao činjenicu, jer je zapisana u ustavu. Sve dok domaći političari ne budu spremni doći do drugog rješenja. Ne želim reći da je Dayton idealno rješenje, ali dok se ne dogovorimo oko boljeg, funkcionalnijeg, moramo prihvatiti da je Ustav okvir i da se svi moramo ponašati u okviru Ustava", naglasio je.
U tom kontekstu, podcrtao je da bh. političari moraju prihvaćati odluke Ustavno suda koji je vrhovni autoritet u tumačenju Ustava.
"Ukoliko to shvatimo, mislim da ima prostora da BiH brzo postane prosperitetna. Ali sve ovisi o nama", istakao je dodavši kako u budućnosti ne očekuje snažnu ulogu Međunarodne zajednice u unutrašnjim političkim procesima.
Prema njegovom mišljenju, smanjen angažman međunarodnih aktera značit će veću odgovornost domaćih političkih lidera.