Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine Dragan Čović obratio se nakon današnje sjednice Predsjedništva HNS-a koja je održana u Mostaru.
Čović je rekao da su razgovarali o aktuelnim političkim temama. Kazao je da je bila dosta sadržajna sjednica, te da su se dogovorili da održe novu sjednicu u prvoj ili drugoj sedmici marta, kada će ključna tačka biti nastup HNS-a na izborima. Tada bi trebali izaći s imenom kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Na pitanje novinara kako procjenjuje lobiranja u Washingtonu, prije svega srpskih, a onda i bošnjačkih političara, Čović je rekao kako je "vrlo važno shvatiti da se promijenila politička klima u Sjedinjenim Američkim Državama".
Washington promijenio koncept
"Čini mi se da administracija koja je došla na vlast u SAD je otvorila svoja vrata za mnoge procese. Možda se neki čude kako se promijenio čitav koncept, odnos, evo spomenuli ste kolegu Dodika i gospođu Cvijanović i njihov nastup tamo.
Mi smo procijenili da ćemo u nekih 20-ak dana biti u službenoj posjeti u Washingtonu, ali to pripada potpuno drugim načelima, jer mi je jasno kad se ide na Molitveni doručak kakvi su sastanci, a ozbiljnost trenutka od nas traži malo drugačije organiziranje tih sastanaka i ja vjerujem da ćemo i na taj način doći u poziciju – kao što mijenjamo odnose oko Južne plinske interkonekcije, da mijenjamo odnose i oko Izbornog zakona, da mijenjamo odnose oko državne imovine u BiH jer je sve međusobno povezano", rekao je Čović.
Na pitanje zašto BiH ne povlači sredstva iz Plana rasta, Čović je dao opširan odgovor:
Plan rasta
"Koordinator je jedno pitanje. Plan rasta je u biti dogovor ili ugovor između EU i BiH s puno elemenata, aspekata, pravnih, kadrovskih i onih elemenata koji trebaju osigurati normalno funkcioniranje države, privatizaciju ili privatni sektor koji treba uraditi, digitalno zeleno.. imate puno toga. Mi smo sveli na ovaj finansijski aspekt jer se svodi na to. Neko vam isporuči neke obaveze, pokušate ih usaglasiti i zato potencijalno možete povući novac, koji je dominantno kreditno sredstvo.
I meni je žao što to dosad nismo uspjeli, ali pravi odgovor ste postavili vi u pitanju – nema dovoljno političke mudrosti, volje ili dogovora da to prođe Vijeće ministara i dva doma Parlamenta. Evo vidjeli ste pokušavali smo to pokušati uraditi na Domu naroda skidajući nekih stotinjak točaka, desetak zakona, jedan od njih se veže za vaše pitanje, a onda je došlo do nadmudrivanja – dodajemo druge točke, pa ko je kriv za to, uglavnom sjednica nema. Nadam se da se neće tako nastaviti i da ćemo Plan rasta definirati kao jedan naš prioritet, kao što je Zakon o VSTV-u, Zakon o Sudu BiH, imenovanje glavnog pregovarača, jer evidentno je sada više stalo institucijama EU nego nama, nekima od nas da mi otvorimo pregovarački proces.
Niko nije vjerovao da će neko za nama ovako intenzitetom tražiti da ubrzamo te stvari, ali sada se već mijenjaju stvasri i bilo bi naivno da to vrijeme ne iskoristit. I eto neka to bude poruke, ne da nekog kritiziram, nego da se bez obzira na izbornu kampanju zbijemo oko tih ključnih tema i da odvojimo od naših unutarnjih nekih nadmudrivanja, dobivanja glasačkih tijela. Put ka EU moramo otvoriti, što god ko mislio o EU, njenoj sadržajnosti, radu... jer mi drugog puta nemamo", kazao je on.
Govorio je o zakonu o prostornom planu, o tome koliko to utiče na investicije, uopće i na državnu imovinu. Upitan šta je problem, koje su to kočnice i kako ih zapravo riješiti, Čović je odgovorio:
"Presloženo pitanje. Istina neko može kazati da ono čak ustavno nije nadležno Federacije, pa nije važno. Ja mislim da je vrlo važno jer osnova svega što nam treba oko prostornih planova počiva da ide sa kao većina upravljačkih procesa – odozdo prema gore".
Dao je dva primjera gdje, kako kaže, moramo malo obrnuti redosljed ili biti u koordinaciji.
Južna interkonekcija
"Evo hoćemo Južnu plinsku interkonekciju. Svi govorimo da ćemo za par mjeseci potpisati sporazum između BiH i Hrvatske. Nek mi neko kaže kako to staviti u prostorne planove a da nije iskoordinirano. To nije lokalni projekat. On kreće recimo od Posušja prema Tomislavgradu, jednim dijelom prema Livnu, Kupresu, Bugojno, Novi Travnik, s druge strane Širokom Brijegu, vjerovatno će zakačiti i Grude, do Mostara, pa vjerovatno do Čapljine...a ako znate da taj koridor oko sebe, prema standardima koji danas vrijede u Evropi, traže 30 metara prostor u koji ništa drugo ne može se dosagnuti – do sadnice najobičnije, a da ne kažem nekih drugih objekata.
I evo pokušajte to staviti evo recimo između Posušja i Mostara. Kako provesti taj koridor od 30 metara širine, pored svega ovoga što imamo? Što znači, to se mora usaglasiti, ali donijet ćemo to – između lokalne zajednice, njihovih interesa, ali i viših interesa između županija. A kako uvezati između županije, jer se povezuju bar četiri, pogotovo kada znamo da je u projektu zamišljeno da plinovod bude iznad zemlje, a ne kao u Hrvatskoj ispod zemlje. Dakle bit će vrlo izložen. Kako zaobići rijeke, objekte, mostove, prometnice? Mora se to zajednički sjesti i mi smo to predložili ministru na federalnoj razini da okupe predstavnike ovih lokalnih zajednica i županija i općina i to ćemo na idućoj koordinaciji koja će biti u Livnu 13. također naglasiti da se između sebe dogovorimo i da pokušamo naći zajedničko najracionalnije rješenje jer vi tu ne možete krivudati kako vam padne na pamet, jer je to strateški projekat.
Na sličan način možemo govoriti malo drugačije. Projekat koji je bio zamro jedno vrijeme, ali ovih dana ste mogli pratiti kada je u pitanju Jadransko-jonski koridor, jer Autoceste traže kako riješiti pitanje zemlje, od one dodirne točke koja je unaprijed zadana između Crne Gore i BiH, kako je provesti kroz Popovo Polje, dovesti nekako do Počitelja da se nasloni na Koridor 5C, ali time i na autoceste u Republici Hrvatskoj. To znači Grčka, pa sve ispod Grčke, u Crnoj Gori se već radi, to nas je potaklo posljednji dolazak kolega iz Bechtela koje smo primili u Sarajevu, koji su nas informirali da je Crna Gora potpisala s Bechtelom ugovor, a mi dodirnu točku već odavno imamo. Pa sve to mora biti u poslovnom planu i Trebinja i Ravnog i Stoca i Čapljine... Nije znači samo lokalno, nego se dva entiteta dotiču i morate to opet uskladiti sa standardima koji definiraju prometnu infrastrukturu. Čini mi se da ćemo i tu morati biti malo odgovorniji, a jedini razlog što dosad nije bilo – politički razlog, kao i sve drugo, nadmudrivanje", rekao je Čović.