Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ocijenio je nevažnim što u sadržaju nedavne Rezolucije Evropskog parlamenta nije zapisana konstitutivnost naroda jer je ta odrednica dio Ustava BiH koji je sastavni dio Mirovnog sporazuma iz Daytona.
"Daytonska BiH, Aneks 4, jasno govori o ustavnoj ulozi konstitutivnih naroda. Je li neko sada naglasio konstitutivnost ili ne, to je pitanje drugog reda kada je riječ o meni", rekao je danas Čović novinarima u Sarajevu, prenosi Hina.
Prošloga sedmice Evropski parlament je prihvatio Izvještaj o napretku te Rezoluciju o BiH u kojoj nije prošla inicijativa Evropskih pučana i Hrvatske da se spomenu konstitutivni narodi. Protiv tih amandmana su bili zastupnici grupacije socijalista, liberala i zelenih, dok ruke hrvatskih europarlamentarca, evropskih pučana i konzervativaca nisu bile dovoljne za uvrštenje u sadržaj Rezolucije.
Čović je pojasnio da je položaj konstitutivnih naroda, Hrvata, Bošnjaka i Srba, definiran ustavom zemlje, što je potvrdio Ustavni sud odlukama o konstitutivnosti iz 2000. po apelaciji Alije Izetbegovića te presudi iz 2016. u predmetu Bože Ljubića o legitimnom političkom predstavljanju bez preglasavanja brojnijih naroda.
"Mi imamo mnogo rezolucija koje smo pratili posljednjih 20 godina, u nekim se spominje manje ili više konstitutivnost, jednakopravnost, legitimno predstavljanje, eliminiranje opcije da jedan narod bira predstavnike drugog ili kako je ko pisao na kojoj destinaciji, gdje smo sve razgovarali, od Bruxellesa, Sarajeva, Praga, Budimpešte, Washingtona", rekao je Čović.
Najavio je nastavak razgovara o izmjenama Izbornog zakona s liderom SDA Bakirom Izetbegovićem uz posredovanje međunarodne administracije.
Čelnici dvije stranke potpisali su, uz posredovanje evropskih i američkog diplomate te predstavnika međunarodnih organizacija, sredinom juna prošle godine politički sporazum kojim su se obavezali na izmjene izbornog zakonodavstva koje se tiču načina biranja izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda te Predsjedništvo BiH. Pri tome se moraju provesti presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga kako bi se otklonila diskriminacija manjina da se mogu kandidirati na vodeće pozicije u državi, dok je Ustavni sud naložio osiguranje legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda.
Do sada nije postignut napredak u razgovorima. Predstavnici američke administracije i EU u više navrata su ove godine pozivali političke lidere da se u neizbornoj godini provedu te izmjene. To je i jedan od ključnih uvjeta da BiH dobije kandidacijski status u Evropskoj uniji.
