Dragan Čović (HDZBiH), zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH, kazao je na današnjoj sjednici Doma da treba izvršiti pritisak 'na onoga ko je donio' Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom, kako bi taj zakon bio povučen.
Prema Čovićevom mišljenju, to je jedini način da se riješi problem investicija u Federaciji BiH, jer je, kako je ocijenio, zabrana raspolaganja državnom imovinom donijela niz problema koji onemogućavaju razvoj FBiH, a riječ je, kako tvrdi, o šteti koja za posljedicu može imati milijarde maraka.
'Da mu ne spominjem ime'
Čović u Domu naroda nije želio spomenuti ni funkciju ni ime visokog predstavnika, na kojeg je očigledno mislio, a kada je govorio o ovoj temi kazao je 'da mu ne spominjem ime'.
Čović je ocijenio da ne postoji politička volja da se u PSBiH donese zakon o državnoj imovini, te smatra da za rješavanje problema investiranja, koje, kako je kazao, sprečava nemogućnost korištenja državne imovine od strane lokalnih zajednica, ne bi bilo dovoljno ni dodatno tumačenje Zakona o zabrani raspolaganja imovinom koji je nametnuo visoki predstavnik.
Prema njegovim riječima, jedini način je da se izvrši pritisak da zakon povuče 'osoba koja ga je i nametnula'.
Prije ovih konstatacija, Čović je pitao ministra pravde BiH Davora Bunoza, inače kadra HDZ-a BiH, da odgovori na pitanje kakva saznanja ima o problemima s kojima se suočavaju lokalne zajednice, nakon što je Bunoza nedavno održao sastanak s predstavnicima Saveza općina i gradova u FBiH.
Bunoza je u odgovoru kazao da je bio 'šokiran' nemogućnostima investiranja, gradnje bolnica i drugih objekata od javnog interesa, a sve, kako je kazao, zbog zabrane raspolaganja državnom imovinom.
Jasno je da je Čovićevo naizgled 'obično' pitanje Bunozi, u stvari, bilo uvertira i nagovještaj da će uslijediti pritisci da visoki predstavnik u BiH povuče Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom.
Schmidt zakon dopunio izmjenama
Podsjećamo, prije dvije decenije nametnut je zakon kojim je zabranjeno raspolaganje državnom imovinom, a aktuelni visoki predstavnik Christian Schmidt 2022. godine taj je zakon dopunio izmjenama prema kojim se, pod državnom imovinom podrazumijeva nepokretna imovina koja pripada državi Bosni i Hercegovini na osnovu međunarodnog Sporazuma o pitanjima sukcesije, koji su 29. juna 2001. god. potpisale države Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Slovenija i SR Jugoslavija, zatim nepokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša SR Bosna i Hercegovina do 31. decembra 1991. godine, poljoprivredno zemljište, za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da predstavlja državnu imovinu u svojoj odluci u predmetu br. U-8/19, te rijeke, šume i šumsko zemljište, za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da predstavljaju državnu imovinu u svojim odlukama u predmetima br. U-9/19 i br. U-4/21.
Zanimljivo je da Čović sada traži pritisak na Schmidta da ovaj zakon povuče, a još zanimljivije je da je Schmidt u izvještaju koji je uputio Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) prošle godine prvi put javno pozivao na ublažavanje tog zakona, koji je 2005. nametnuo tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown, kako bi spriječio prodaju i knjiženje imovine na entitetske i lokalne nivoe.