COVID-19: Šta su otkrili njemački patolozi i šta kažu o obdukcijama?

"Treba izbjegavati unutrašnji pregled preminule osobe, obdukcije ili druge mjere za proizvodnju aerosola", pisalo je početkom aprila na internet stranici Instituta Robert Koch (RKI). Ova institucija, koja je na saveznom nivou odgovorna za zarazne bolesti, kasnije je promijenila svoje mišljenje. Potpredsjednik Instituta, Lars Schaade, naglasio je da je ispravno, pogotovo ako je bolest nova, da se što je više moguće, vrše obdukcije ali pod odgovarajućim mjerama sigurnosti, piše Deutsche Welle. „Bio je to lapsus", kaže predsjednik Saveznog udruženja njemačkih patologa Karl Friedrich Bürrig osvrćući se na preporuku Instituta Robert Koch (RKI), koja je u međuvremenu opozvana, a to je da se iz sigurnosnih razloga ne smije vršiti obdukcija osoba zaraženih virusom Covid-19. „U svim modernim zaraznim bolestima obdukcija je vrlo važna za utvrđivanje toka bolesti, uključujući i Covid-19", naglašava Bürrig.

Najveća baza podataka u Hamburgu

[caption id="attachment_17861" align="alignnone" width="1280"]

Prof Dr. Klaus Püschel smatra da se koronavirus treba shvatiti ozbiljno[/caption] Međutim, ne pridržavaju se svi patolozi prvobitne preporuke RKI-a. Klaus Püschel, direktor Instituta za sudsku medicinu pri Univerzitetsko medicinskom centru Hamburg-Eppendorf, danas ima najopsežniju bazu podataka. "Možemo naučiti od mrtvih za žive", kaže Püschel. Klaus Püschel je od 22. marta do 11. aprila obavio obdukciju 65 preminulih pacijenata zaraženih virusom Covid-19. Od tog broja, 46 ih je ranije imalo bolesti pluća, 28 je imalo bolest drugih unutrašnjih ili presađenih organa. Deset je patilo od dijabetesa ili gojaznosti, deset od raka i 16 od demencije. Neki od preminulih su imali neke od navedenih bolesti. Püschelova baza podataka sada sadrži rezultate o više od 100 obdukcija. Svi oni potvrđuju: nitko od mrtvih nije isključivo bio pogođen Covidom-19, ali je imao kardiovaskularne probleme, visok krvni pritisak, arteriosklerozu, dijabetes, rak, zatajenje funkcija pluća ili bubrega ili cirozu jetre. Ipak, Püschel smatra da se koronavirus mora shvatiti ozbiljno. On kaže da je strah od koronavirusa pretjeran i da to nije "posebno opasna virusna bolest". Stoga smatra da su neka ograničenja, poput onih koja se odnose na rodbinu na sahrani preminule osobe, neosnovana. "Ne biste ih trebali ljubiti, ali možete ih pogledati. Možete ih i dodirnuti ako nakon toga operete ruke", kaže patolog.

Istraživanja u Italiji i Španiji

Püschelovi podaci otprilike odgovaraju studiji italijanskog ministarstva zdravstva koja se ne temelji na obdukcijama, već na toku bolesti 1.738 umrlih pacijenata. Pored Covida-19, 96,4 posto je imalo bar još jednu bolest. Najčešći su bili visoki krvni pritisak (70 posto), dijabetes (32 posto) i kardiovaskularne bolesti (28 posto). Prosječna starost preminulih u Italiji je 79 godina - u Hamburgu 80 godina. Svih 20 preminulih pacijenata od virusa Covid-19 koje je pregledao Aleksandar Tzankov, šef obdukcije u Univerzitetskoj bolnici u Bazelu, takođe su patili od visokog krvnog pritiska. Osim toga, većina ih je imala višak kilograma. Dvije trećine imalo je srčane probleme, a trećina dijabetes. Međutim, glavni patolog iz Bazela bolest ne bi nazvao relativno bezopasnom. "Svi ovi pacijenti vjerovatno bi živjeli duže bez Covida-19, možda sat, možda dan, sedmicu ili godinu", rekao je Tzankov.

Velika rizična grupa u Njemačkoj

Šef patološkog odjeljenja na berlinskom Charitéu također potvrđuje da su sve preminule osobe, koje je pregledao, i ranije imale neke bolesti, naime kardiovaskularne bolesti ili oboljenje pluća. "Neke su takođe imale višak kilograma. Međutim, ove bolesti su u Njemačkoj izuzetno česte kod starijih od 65 godina. Pogođena je svaka treća osoba. Vidimo da je rizična grupa u kojoj su infekcije koronom češće smrtne, izuzetno velika", objasnio je u intervjuu za Berliner Zeitung. Što se tiče razvoja bolesti tokom inficiranja Covidom-19, on je rekao da akutno oštećenje pluća vodi ka tome da se pluća napune tekućinom i spriječe razmjenu plina. "Uz to, bakterije se često šire u tim oštećenim plućima, što dovodi do teške upale pluća i sepse", rekao je ovaj patolog. Pored toga, bez obzira na pluća, često može doći do poremećaja zgrušavanja krvi. "Trombovi se formiraju u krvnim žilama, tj. ugruške, koji se potom mogu prenijeti u velike plućne žile i dovesti do akutnog kardiovaskularnog zatajenja", rekao patolog i dodao da će mikrotrombi u organima također uzrokovati oštećenja. Šta on misli o raspravi o tome jesu li ljudi umrli "od" ili "sa" koronom? "Smatram da je ova rasprava nesretna. U slučajevima kad smo obducirali ljude koji su umrli od 'korone' svi preminuli su od ranije imali neke bolesti, ali ne u mjeri u kojoj su sada one bile životno opasne", naglašava Horst. Prema njegovim riječima ne bi se trebao stvarati utisak da je korona bezopasna i da bez nje ljudi ne bi umirali.