skupština Crne Gore simboličnim će programom 21. aprila obilježiti Dan sjećanja na žrtve genocida u logorima Jasenovac, Mauthausen i Dachau.
Ovo je prvo zvanično obilježavanje otkako je u junu 2024. godine usvojena Rezolucija o Jasenovcu, potez koji je izazvao oštru protestnu notu Zagreba i značajan rast napetosti u odnosima dvije susjedne zemlje.
Umjetnički program i oštre političke kritike
U velikoj dvorani Muzičkog centra u Podgorici nastupiće dirigent i kompozitor Aleksandar Sedlar u saradnji sa Simfonijskim orkestrom i ženskim horom. Ipak, iza umjetničkog programa krije se duboki politički jaz.
Adrijan Vuksanović, poslanik i predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI), ocijenio je da je osuda ustaškog režima NDH nužna, ali je upozorio na licemjerje organizatora.
"Najmanje prava da govore o Jasenovcu imaju oni koji su se politički i ideološki identifikovali s četničkim nasljeđem te negirali genocid u Srebrenici", poručio je Vuksanović, naglašavajući da se tema koristi za produbljivanje podjela i zaoštravanje odnosa s Hrvatskom u trenutku kada Crna Gora teži ka Evropskoj uniji.
Mandić na udaru kritika: "Politika koja kopa rovove"
Vuksanović je direktno prozvao predsjednika Skupštine Andriju Mandića, tvrdeći da on obilježava Jasenovac, dok istovremeno ignoriše Dan nezavisnosti države u kojoj obnaša visoku funkciju.
On smatra da su organizatori "promotori Vučićeve politike unutar Crne Gore" te da ovakvi postupci ne grade mostove, već "kopaju rovove" među susjedima.
Pozadina sukoba i "crne liste" Hrvatske
Rezolucija o genocidu u Jasenovcu izglasana je 28. juna 2024. godine glasovima 41 poslanika vladajuće koalicije, dok opozicija nije prisustvovala glasanju, nazivajući dokument "kukavičjim jajetom" s ciljem kvarenja odnosa s Hrvatskom.
Kao direktan odgovor na usvajanje rezolucije, Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske proglasilo je nepoželjnim osobama (persona non grata) predsjednika Skupštine Andriju Mandića, poslanika Milana Kneževića i potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića. Mandić i Knežević su lideri stranaka bivšeg proruskog Demokratskog fronta, na čiju je inicijativu rezolucija prvobitno i stavljena na dnevni red.