Harmonizacija crnogorskog viznog režima sa Evropskom unijom (EU) zahtijevat će od crnogorskih vlasti da do kraja 2027. godine usklade viznu politiku sa državama članicama EU, što se odnosi i na viznu politiku prema državljanima Rusije, javljaju crnogorski mediji.
List Dan na portalu piše da bi Vlada Crne Gore uskoro mogla donijeti odluku o uvođenju viznog režima za ruske i bjeloruske državljane, a koja će najvjerovatnije stupiti na snagu 1. oktobra.
Postepeno će uvoditi i za druge
Navodi kako će u drugom krugu harmonizacije viznog režima, koji će se nastaviti do kraja 2026, najvjerovatnije se naći Turska, a vize će se postepeno uvoditi i za državljane Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), Katara, Bahreina...
U Uredbi o viznom režimu, koju je Vlada donijela 30. aprila ove godine, u članu 12b se navodi da državljani Azerbejdžana mogu do 15. januara 2026. ulaziti, prelaziti preko teritorije i boraviti u Crnoj Gori do 30 dana, sa važećom putnom ispravom, bez vize.
Prema toj uredbi, državljani Bjelorusije, Perua i Ruske Federacije mogu, saglasno zaključenim međunarodnim ugovorima o uzajamnim putovanjima državljana, ulaziti, prelaziti preko teritorije i boraviti u Crnoj Gori do 30 dana, sa važećom putnom ispravom izdatom od nadležnih organa tih država.
Zasad i državljani Saudijske Arabije i Turske mogu ulaziti i prelaziti preko teritorije i boraviti u Crnoj Gori do 30 dana, sa važećom putnom ispravom izdatom od nadležnih organa tih država, bez vize.
Nezakonite migracije
Crna Gora se obavezala da uskladi viznu politiku sa listom zemalja EU-a za koje je viza potrebna, posebno u odnosu na zemlje koje predstavljaju nezakonite migracije ili bezbjedonosni rizik za EU, kao i na ukidanje sporazuma o slobodnom viznom režimu sa državama (najmanje jednom državom godišnje) za koje EU zahtijeva vizu, piše Dan.
Potpuno usklađivanje vizne politike očekuje se nakon pristupanja EU-u, ali je crnogorska Vlada predložila djelimičnu harmonizaciju viznih propisa kao pripremni korak, navodi list. Do decembra ove godine Crna Gora bi trebalo da započne rad na prikupljanju biometrijskih podataka u skadu sa zahtjevima budućeg članstva u šengenskoj oblasti.
Kada je riječ o ukidanju sporazuma o slobodnom viznom režimu sa državama (najmanje jednom državom godišnje) za koje EU zahtijeva vizu, u Reformskoj agendi se navodi da je polazna osnova 11 zemalja sa neusaglašenom viznom politikom.
Dan navodi da među zemljama sa kojima će doći do prekida bezviznog režima, nalaze se i one koje su dosad imale veliki ekonomski i turistički uticaj na Crnu Gori, prevashodno Rusija i Turska. Podaci Monstata za 2025. godinu pokazuju da su ruski turisti, uprkos sankcijama i nedostatku direktnih letova, ostvarili čak 16,4 odsto od ukupnog broja noćenja svih inostranih gostiju u Crnoj Gori, zauzimajući pritom drugo mjesto po broju noćenja, odmah nakon Srbije.
Prema pisanju lista, i državljani Turske su posljednjih godina imali značajan uticaj na crnogorski turizam, ali i investicije. Turski turisti su u prošloj godini, prema podacima Monstata, ostvarili značajnih 4,3 odsto od ukupnog broja inostranih noćenja u Crnoj Gori. Prema podacima s kraja prošle godine, regulisani boravak u državi je imalo 13.396 turskih državljana, navodi Dan.