Ifo-indeks je najvažniji poslovni barometar u Njemačkoj. On mjeri nivo optimizma, odnosno pesimizma po pitanju poslovnih očekivanja domaćih firmi. U novembru se raspoloženje pogoršalo, piše DW.
Nakon kratkotrajnog oporavka u oktobru ove godine, raspoloženje vodećih njemačkih menadžerica i menadžera se u novembru opet pogoršalo. Poslovni indeks ifo u novembru je naime opao u odnosnu na mjesec dana ranije sa 86,5 bodova na 85,7. To je saopćio minhenski ifo-Institut nakon ankete provedene među oko 9.000 vodećih ljudi njemačke nacionalne ekonomije.
Nakon četiri uzastopna pada (od juna do septembra) u oktobru je ifo-indeks zabilježio uzlaznu putanju. No, njemačke firme sada opet sa skepsom analiziraju svoje poslovne modele, odnosno perspektive poslovanja u idućim mjesecima. „Njemačkoj privredi nedostaje snage", tako je predsjednik ifo-a Clemens Fuest sažeo rezultate aktualnog istraživanja.
Znatno se pogoršalo raspoloženje poduzetnika aktivnih u uslužnom sektoru. A pogoršalo se i raspoloženje u industrijskim poduzećima. Razlog je pad broja narudžbi.
Kriza koja ne posustaje
Cijeli niz konjunkturnih signala upućuju na zaključak da se ne nazire izlazak iz krize. Posljednji podaci po pitanju privrednog razvoja (od prošle sedmice) su naime otkrili da je njemačka nacionalna ekonomija u ljetnom kvartalu 2024. porasla za samo 0,1 posto. Tako je na jedvite jade izbjegnuta recesija. U drugom kvartalu je BDP opao za 0,3 posto. U prvom kvartalu ove godine je zabilježen mršavi plus od 0,2 posto rasta BDP-a. O tehničkoj recesiji stručnjaci govore nakon dva negativna kvartala zaredom.
Još jedan važan indeks konjunkturnog razvoja koji se pozorno prati na finansijskim tržištima, u međuvremenu je opao na najnižu razinu u posljednjih devet mjeseci radi se o takozvanom „Einkaufsmanagerindexu", koji oslikava raspoloženje posebice u prerađivačkom sektoru, odnosno u industrijskim firmama.
Kriza i u građevinskoj branši
Zabrinutost vlada i u sektoru građevine, posebice nakon upravo objavljenih podataka o naručenim poslovima u idućem razdoblju. Nakon snažnog porasta broja naručenih poslova u augustu, potražnja za uslugama građevinara je tokom septembra opet osjetno opala. U odnosu na mjesec dana ranije, volumen dogovorenih poslova je opao za 12,4 posto, objavio je Savezni ured za statistiku. Kada se u obzir uzme prva tri kvartala 2024., te usporedi s istim razdobljem u godini dana ranije, njemačka građevinska branša je zabilježila minus od 2 posto.
Njemačka centralna banka (Bundesbank) u svom aktualnom mjesečnom izvještaju polazi od toga da bi upravo građevinska branša mogao biti jedan od sektora koji će i dalje kočiti razvoj nacionalne privrede, odnosno BDP.
"Još uvijek povišeni troškovi finansiranja, te izražena ekonomsko-politička nesigurnost i dalje negativno utječu na investicije, te time i na potražnju za građevinskim uslugama, odnosno kapitalnim dobrima."
Za očekivati je da će se nakon pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima njemačka privreda suočiti s još većim izazovima. Trump je naime tokom predizborne kampanje najavio da planira uvesti kaznene carine na uvoz iz Evrope. Nakon povratka u Bijelu kuću Trump bi morao forsirati politiku protekcionizma američke privrede. A upravo bi Njemačka, kao evropski izvozni prvak, mogla posebno patiti zbog takve politike ekonomskog izolacionizma.
Pesimistične prognoze
Zato ni ne iznenađuju pesimistički komentari njemačkih ekonomista: nije nikakvo čudo da je ifo-indeks nakon kratkotrajnog oporavka u oktobru opet u padu, jer bi s izborom Donalda Trumpa mogli zapuhati neugodni vjetrovi za ionako uzdrmanu njemačku izvoznu industriju. "Osim toga prijeti i poduža pauza do formiranja nove vlade, u kojoj njemačka politika jedva da može reagirati, a kamoli da daje nove impulse”, ocjenjuje Philipp Scheuermeyer, ekonomist KfW-a (državna banka koja raznim kreditnim linijama potiče investicije u privatnom i poslovnom sektoru, nap. red.) te dodaje kako se u 2025. može očekivati malo rasta, pod uvjetom da se pojača privatna potrošnja građana, odnosno da poraste volume investicija zahvaljujući očekivanom padu kamatnih stopa.
"Po mišljenju ispitanih preduzeća teško da trenutačno raspoloženje može biti gore”, komentirao je Jens-Oliver Niklasch, ekonomist banke LBBW. S druge strane, dodaje on, mora se zapitati i zašto bi situacija sad uopće trebala biti bolja? Na domaćem tržištu vlada zastoj, a u ostatku svijeta se pojačavaju rizici, napominje Niklasch: „Mi ćemo stoga ostati u zoni pesimizma, a u idućoj godini očekujemo dodatni pad bruto domaćeg proizvoda."
