Najnovije smanjenje isporuka ruskog plina u Evropu osudilo je, čini se, evropsku ekonomiju na tešku zimu zbog izglednog racioniranja potrošnje tog energenta teškoj industriji u idućim mjesecima, a prijeti i recesija, upozoravaju analitičari.
Samo nekoliko dana nakon što su Evropljani osjetili olakšanje zbog najave ruskog plinskog diva Gazproma da će nastaviti isporuke plina Sjevernim tokom 1, u ponedjeljak je uslijedio novi udarac budući da je objavio da će od srijede isporuke ponovo smanjiti. Saopćenje, u kojem Gazprom kao razlog navodi održavanje turbina duž plinovoda, u Evropi je dočekano s nevjericom i osudom.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij ocijenio je taj potez, kojim su tokovi prema Njemačkoj kroz plinovod Sjeverni tok 1 smanjeni na tek 20 posto njegova kapaciteta, s ionako niske razine od 40 posto, ravan "plinskom ratu" s Evropom.
Njemački ministar Robert Habeck ustvrdio je da je izgovor Gazproma da je održavanje razlog smanjenja opskrbe "farsa". To stavlja Evropu u nezgodnu situaciju dok se bori sa sve većom inflacijom, ratom u Ukrajini i već problematičnim opskrbnim lancima nakon izbijanja pandemije covida-19.
Njemačka, najveća evropsko ekonomija i tradicionalni motor njegova rasta, ima poseban razlog za zabrinutost. Uglavnom se oslanja na ruski plin i klizi prema recesiji. Tamošnja vlada je posebno zabrinuta kako će držati upaljena svjetla tijekom zime. Habeck je u ponedjeljak navečer izjavio kako "imamo ozbiljnu situaciju. Vrijeme je da svi to shvate", tokom intervjua za televizijsku kuću ARD.
Također je rekao da Njemačka mora smanjiti potrošnju plina, ističući da "rade na tome". Kazao je kako će u scenariju niske opskrbe, isporuke plina za industriju biti smanjene prije smanjenja domaćinstvima ili ključnoj infrastrukturi kao što su bolnice.
"Naravno da postoji velika briga, koju također dijelim, da se to može dogoditi. Tada određeni proizvodni lanci u Njemačkoj ili Evropi jednostavno više ne bi prerađivali. To moramo izbjeći svom snagom koju imamo", kazao je.
Italijanski ministar za ekološku tranziciju Roberto Cingolani, pak, upozorio je u srijedu da je Italija suočena s potencijalnim krahom opskrbe plinom do kraja predstojeće zime ako Rusija u potpunosti prekine isporuku. Na novinskoj konferenciji izjavio je da ako isporuke budu zaustavljene početkom zime, zemlja ima dovoljno plina samo do veljače.
Teška zima kuca na vrata
Budući da je Rusija pod nizom međunarodnih sankcija koje su joj nametnute zbog invazije na Ukrajinu, plin je oružje koje može koristiti protiv Evrope. Evropa je iz Rusije ranije primala oko 45 posto svoje godišnje opskrbe i iako očajnički pokušava naći alternative, poput američkog ukapljenog prirodnog plina, ne može dovoljno brzo zamijeniti ruske ugljikovodike.
Ako se situacija dramatično ne promijeni, analitičari Evropi predviđaju tešku zimu. Ekonomisti JP Morgana su u srijedu objavili da bi prijeteća plinska kriza, zajedno s obnovljenim italijanskim političkim problemima, mogla gurnuti eurozonu u recesiju.
Predviđaju da će u trećem tromjesečju rast gospodarstva eurozone usporiti na svega 0,5 posto godišnje, a u četvrtom ove i prvom tromjesečju iduće zabilježiti pad od 05 posto. Dva uzastopna tromjesečja pada BDP-a tradicionalno označavaju recesiju.
"Naša nova projekcija pretpostavlja cijenu plina od 150 eura za MWh", kažu ekonomisti JP Morgana. Trenutno se cijene kreću iznad 200 eura za MWh (megavatsat). Nešto ranije, slično je objavio i S&P. "Visoki troškovi energije guraju zapadnu Europu prema recesiji", navodi se u izvješću S&P Global Market Intelligencea.
"Naša julska prognoza već uključuje blaga smanjenja realnog BDP-a u drugom tromjesečju u Velikoj Britaniji, Italiji, Španiji i Nizozemskoj. Budući da je inflacija u uzlaznom trendu, centralne banke pojačavaju tempo zaoštravanja monetarne politike. Iako bi oporavak turizma i potrošačkih usluga mogao pružiti regiji blagu podršku u ljetnom tromjesečju, u četvrtom kvartalu vjerojatno će doći do novog zastoja s obzirom na nepouzdanu opskrbu energijom", dodaje se u priopćenju.
Realna prijetnja od recesije
Iznimno visoke cijene prirodnog plina i električne energije naštetit će industrijskoj konkurentnosti u Njemačkoj i drugim proizvodnim centrima. S&P je upozorio da će se destruktivni rat Rusije i Ukrajine vjerojatno odužiti tokom 2022. godine, narušavajući povjerenje potrošača i kompanija širom Evrope.
Stoga predviđaju usporavanje rasta realnog BDP-a u eurozoni s 5.4 posto u 2021., na 2.5 posto u 2022. i na 1.2 posto u 2023., nakon čega bi 2024. trebao ubrzati na dva posto.
Vlade EU složile su se u utorak ograničiti potrošnju prirodnog plina tokom predstojeće zime u pokušaju da se zaštite od daljnjih smanjenja opskrbe iz Rusije, a ministri energetike Unije odobrili su nacrt uredbe čiji je cilj smanjenje potražnje za plinom za 15 posto tokom jeseni i do proljeća iduće godine.
Hoće li se uštede plina moći postići, ostaje za vidjeti, a članice EU nisu jedinstvene u stajalištu po pitanju racionaliziranja korištenja plina.
"Smanjenje potrošnje može učiniti jako puno. U osnovi, u Evropi postoji velika potražnja za prirodnim plinom, a posebno za ukapljenim prirodnim plinom (LNG). Racioniranje, koje će posebno utjecati na energetski intenzivne industrije poput proizvođača automobila, hemijskih firmi i rudarenja kriptovaluta, ne može se isključiti", rekao je Simon Tucker, globalni voditelj energetike, komunalija i resursa u Infosys Consultingu, u komentarima poslanim e-poštom u utorak.
"Zemlje EU i Velika Britanija moraju učiniti sve što mogu da zapune skladišta plina prije nego što nastupi zima, a to znači da se traže svi mogući načini za smanjenje potrošnje energije i poboljšanje opskrbe. Već svjedočimo velikom porastu isporuka LNG-a s Bliskog istoka i iz Sjeverne Amerike. Ali zemlje moraju ubrzati modernizaciju vlastite infrastrukture. Masovna implementacija domaćih energetskih alternativa s niskim udjelom ugljika kao što su mini nuklearni reaktori i obnovljivi izvori energije nije samo ‘poželjna', to je imperativ želimo li iz ove krize izaći jači", navodi Tucker.
Budući da će takav program modernizacije infrastrukture vjerovatno potrajati, Evropa će vjerovatno osjetiti veće ekonomske probleme u bliskoj budućnosti.
"Mogućnost recesije u Europi sada se čini očiglednom"
Mogućnost recesije u Evropi sada se čini "očiglednom", procijenili su ekonomisti i analitičari Citija u bilješci od utorka, s tim da bi eventualna odluka Rusije da prekine dotok plina vjerovatno za "posljedicu imala klizanje Evrope u dublju recesiju".
"Budući da se planovi za racionalizaciju potrošnje energije za zimu usuglašavaju, očekujemo da će stroži finansijski uvjeti u Evropi izazvati mnogo goru reakciju u realnom gospodarstvu, s obzirom na stanje štednje, zaduženost kućanstava i bilance kompanija. Zima kuca na vrata Evrope", zaključio je Citi.
Postoji, naravno, šansa da Rusija ponovno pojača svoje plinske tokove prema Evropi nakon što se završi navodno održavanje druge turbine na plinovodu Sjeverni tok 1.
"Pomalo zbunjuje hoće li ovo biti kratkotrajno ograničenje opskrbe dok se popravljena turbina vrati u funkciju ili se papirologija nikada neće sasvim riješiti, a mi se moramo pomiriti sa samo 20 posto opskrbe kroz dulje vrijeme", naveli su analitičari Deutsche Banka na čelu s Jimom Reidom u svojoj bilješci klijentima, dodajući da Rusija vjerojatno traži jasnija jamstva o budućim izuzećima od sankcija za održavanje Sjevernog toka 1 i povezana pitanja.
"To će vjerovatno biti teško postići i Rusi će to znati. Čini se da će ruska politika ovdje zasad imati kontrolu", rekli su.
Analitičari su vjerovali da bi Njemačka, s 40 posto iskorištenosti kapaciteta plinovoda, mogla preživjeti zimu čak i ako bude potrebna blaža racionalizacija.
"Na 20 posto vjerovatno bi vam trebala određena značajna racioniranja, osim ako se ne smanji izvoz plina, što bi bila politički vrlo delikatna stvar", kazali su analitičari.
U međuvremenu, potencijalno nametnuto smanjenje potrošnje od 15 posto o kojem su se upravo dogovorile sve države članice EU moglo bi biti teško provedivo u stvarnosti. "Očekujte puno izuzeća i kompromisa", poručili su.
