bašta

Čudesan recept star 200 godina: Prirodno đubrivo od koga biljke bujaju

Raport.Ba
basta

Prirodno đubrivo i zaštita za biljke mogu se lako napraviti kod kuće, ali važno je znati da ne odgovaraju svi sastojci svakom tipu biljaka. Upravo zato, korisno je osloniti se na tradicionalne metode koje su stoljećima pokazivale rezultate.

Mahunarke kao što su grah, grašak, leća i bob, najbolje reaguju na kupku od kamilice prije sjetve. Dovoljno je dvije kašičice suhog cvijeta preliti šoljom ključale vode i ostaviti da odstoji između 10 i 12 sati. U ovom čaju sjemenke se mogu namakati najmanje sat vremena prije sijanja.

Ekstrakt cvjetova valerijane stoljećima se koristio za podsticanje rasta korijena i jačanje otpornosti biljaka na hladnoću. Ova “topla” biljka posebno prija vrstama kao što su paradajz, paprika, prasa, luk, ali i peruanska jagoda i ljetno cvijeće. Čak i osjetljive vrste poput krastavaca i tikvica dobijaju dodatnu snagu ako se sjemenke potapaju u ovaj rastvor nekoliko sati.

Mlade biljke su često meta opasnih gljivičnih bolesti koje mogu potpuno uništiti stabljiku ili korijen. Protiv bolesti poznate kao "crna noga" ili odumiranje biljaka, pokazalo se da pomažu prirodni rastvori od hrena i bijelog luka. Potrebno je sitno isjeckati 100 do 150 grama svakog, preliti mlakom prokuhanom vodom ili kišnicom i ostaviti da odstoji sat do dva, a zatim procijediti.

Ovaj rastvor posebno prija paradajzu, nevenu, krastavcima i žavornjaku. Ipak, treba izbjegavati njegovu primjenu na sjemenke mahunarki i biljke iz porodice kupusnjača, jer im može smetati.

Časne sestre iz benedktinskog samostana u njemačkoj Fuldi osmislile su biljni čaj engleske recepture koja sadrži cvjetove valerijane, stolisnika, maslačka, koprive, kamilice i hrastove kore. Nazvali su ga humoks.

Istraživanja su pokazala da stolisnik i kamilica sprečavaju rast bakterija i gljivica, a ostali sastojci razvijaju korisne mikroorganizme, čine ljusku sjemenke propusnom, podstiču rast korenja i pomažu klicama da postanu otporne, prenosi Agroklub.

Ovaj rastvor posebno vole kelj i hren, čije sjeme u njoj treba ostaviti 15 minuta.

Rotkvicu i rotkvu držite 30 minuta, luk, paradajz, salatu, cveklu, peršun, papriku, blitvu, prasu, endiviju, komorač, kopar i cikoriju 60 minuta, a 90 minuta mrkvu i celer.

Nakon što odstoji određeno vrijeme u tečnosti, odstranite sjeme koje ispliva na površinu jer je ono oštećeno i loše. Nakon toga mokro sjeme raširite na kuhinjsku krpu ili papirnati ubrus da se posuši, te ga posijte isti dan jer je klijanje već započelo.

bašta uzgoj povrća Dodajte Raport.ba među omiljene izvore na Googlu