Kao što je već ranije objavljeno, prema nezvaničnim izvještajima, avion F/A‑18 Hornet iz Kuvajtskog ratnog zrakoplovstva navodno je odgovoran za obaranje tri američka borbena aviona F‑15E Strike Eagle iz United States Air Force u prilično neobičnom incidentu prijateljske vatre 2. marta 2026. godine.
Da li je kuvajtski pilot namjerno napao američke avione ili je incident rezultat niza faktora i grešaka, još uvijek nije jasno. Međutim, snimak koji kruži internetom sugeriše da je pilot Horneta napao barem jedan F-15E u WVR (Within Visual Range – unutar vizuelnog dometa), piše The Aviationist.
Autentičnost snimka još nije potvrđena, ali ako je stvaran, mogao bi ukazivati na drugačiji scenarij, da je pilot Horneta namjerno oborio avion koji je, s obzirom na vrlo malu udaljenost, vjerovatno mogao biti vizuelno prepoznat.
Borbeni susret
Iako autentičnost snimka i dalje nije potvrđena, video navodno prikazuje borbeni susret na maloj udaljenosti tokom incidenta 2. marta. Analizira se kako je moglo doći do ovakvog “blue-on-blue” (prijatelj-na-prijatelja) incidenta.
Prema navodima, kuvajtski F‑18 Hornet 🇰🇼 napao je američki F‑15 🇺🇸 unutar vizuelnog dometa i oborio ga. Nedostatak integracije između sistema mogao bi biti razlog, ali oboriti saveznički avion na tako maloj udaljenosti djeluje apsurdno.
Šta je pilot uopšte mislio?
U svakom slučaju, dok čekamo zvaničnu istragu koja bi trebala utvrditi pravi uzrok incidenta, pojavljivanje videa daje priliku za dodatnu analizu ovog slučaja prijateljske vatre.
Prije svega, bez obzira na objašnjenje, ovo je prilično čudan događaj. Kada se provode ovakve operacije, postoje kontrolne procedure poznate kao mjere kontrole zračnog prostora, uključujući plan kontrole zračnog prostora (Airspace Control Plan), koji određuje kako avioni ulaze i izlaze iz “borbenog prostora”.
Neobično je i zato što saveznički avioni lete iznad Kuvajta već decenijama. Nije jasno da li su uključeni avioni bili integrisani u mrežu Link 16 (što se čini malo vjerovatnim), koji su IFF modovi korišteni, niti da li je CAOC imao potpunu situacijsku svijest o svim letjelicama u zraku u tom trenutku. Također bi trebao postojati ATO (Air Tasking Order) koji precizira ko leti i kakvu misiju izvršava.
Također nije jasno kakav nivo integracije postoji između koalicije i sistema protuzračne odbrane država uključenih u operacije, uključujući Kuvajt.
Mnogo upitnika
Jednostavno rečeno, postoji mnogo varijabli koje treba uzeti u obzir kako bi se razumjelo šta je moglo uzrokovati ovaj incident. U posebno stresnim situacijama, uz veliki broj kamikaza-dronova i projektila koje treba presresti, uvijek postoji rizik da je pilot kuvajtskog Horneta pogrešno identificirao avion, vjerujući da je neprijateljski.
Ne treba zaboraviti ni da su navodno dva iranska Su‑24 oborena od strane katarskog F‑15QA, što znači da još uvijek postoji određeni broj aviona Islamic Republic of Iran Air Force koji lete i potencijalno predstavljaju prijetnju državama Zaljeva.
Američki piloti su najvjerovatnije bili u relativno opuštenom stanju, vraćajući se u bazu nakon misije i oporavljajući se od stresa leta. Zbog toga su vjerovatno bili manje fokusirani na moguće prijetnje u zraku, posebno jer su vjerovali da se nalaze u prijateljskom zračnom prostoru.
Sa stanovišta presretača postoje jasno definisani kriteriji za identifikaciju i napad. Nakon što se kontakt identifikuje, pravila upotrebe sile (Rules of Engagement) određuju da li se meta smije napasti.
Podrazumijeva se da meta prije napada mora biti pravilno identifikovana. Zbog toga ostaje mogućnost da je kuvajtski pilot napravio ozbiljnu grešku u identifikaciji, čak i vrlo značajnu, posebno s obzirom na udaljenost na kojoj se napad, prema snimku koji se pojavio na društvenim mrežama, navodno dogodio.
Nivo koordinacije
U prvim danima sukoba nivo koordinacije je uvijek niži. Koalicije često nisu potpuno usklađene, a sve strane djeluju donekle autonomno (što je, na primjer, viđeno tokom Libya Air War). Problem vjerovatno leži negdje u lancu razmjene informacija, procesu detekcije-identifikacije-napada ili u samim pravilima angažovanja.
Drugim riječima, greška se morala dogoditi negdje u tom lancu.
Međutim, uzimajući u obzir video, bez obzira da li je autentičan ili ne, ne može se u potpunosti isključiti ni mogućnost da je riječ o namjernom činu pilota koji je djelovao samovoljno ili bio dekoncentrisan. Konačne odgovore dat će istraga.
Vojni stručnjaci i bivši piloti ne mogu objasniti kako je došlo do ovakvog propusta. Jedan bivši instruktor na Hornetu pojasnio je proceduru:
"Morate ručno prebaciti na mod za borbu, radar mora zaključati metu i tek kad dobijete signal 'SHOOT', pritisnete okidač.
Jedan pogodak može biti tragična zabuna. Ali da neko tri puta zaredom nacilja i pogodi saveznika kojeg vidi ispred sebe? To graniči s nevjerojatnim".