Četiri miša otišla su u svemir kao astronauti. Jedna mišica se vratila i postala majka. Ta naizgled jednostavna činjenica mogla bi biti presudna za budućnost čovječanstva izvan Zemlje i predstavlja značajan korak u razumijevanju kako se život sisara nosi s ekstremnim uslovima svemirskih putovanja, piše Science Alert.
Krajem oktobra, tačnije 31., Kina je lansirala letjelicu Shenzhou-21 prema svojoj svemirskoj stanici Tiangong, koja kruži na visini od oko 400 kilometara. Među teretom su se nalazila i četiri posebna putnika, miševi označeni brojevima 6, 98, 154 i 186. Dva sedmice proveli su u mikrogravitaciji, izloženi svemirskom zračenju i svim neobičnim uslovima života u orbiti.
Nakon sigurnog povratka na Zemlju 14. novembra, dogodilo se nešto izvanredno. Jedna od ženki je 10. decembra na svijet donijela devet zdravih mladunaca.
Od devet novorođenih miševa preživjelo ih je šest, što naučnici smatraju normalnom stopom preživljavanja. Majka se o njima brine uobičajeno, a mladunci su aktivni i pravilno se razvijaju. Iako se ovo može činiti kao tek još jedan u nizu eksperimenata, njegov značaj je ogroman.
Prije nego što se ljudi upuste u višegodišnje misije prema Marsu ili počnu graditi stalna naselja na Mjesecu, naučnici moraju imati odgovore na temeljna pitanja: Može li se reprodukcija sisara, uključujući začeće, trudnoću i porod, normalno odvijati u uslovima smanjene gravitacije? Oštećuju li kozmičke zrake jajne ćelije ili spermije na način koji postaje vidljiv tek u sljedećoj generaciji? Jedno uspješno leglo miševa ne nudi konačne odgovore, ali predstavlja izuzetno obećavajući početak.
Wang Hongmei, istraživačica s Instituta za zoologiju Kineske akademije nauka, naglasila je važnost ovog otkrića:
„Ova misija pokazala je da kratkotrajni svemirski let nije narušio reproduktivnu sposobnost miševa. Također nam pruža neprocjenjive uzorke za istraživanje utjecaja svemirskog okruženja na rane faze razvoja sisara.“
Miševi nisu odabrani slučajno. Oni dijele veliku genetsku sličnost s ljudima, brzo se razmnožavaju i na fiziološki stres reaguju na načine koji često preslikavaju ljudsku biologiju. Ako svemirski uslovi narušavaju nešto fundamentalno u procesu reprodukcije, problemi bi se najprije pokazali upravo na miševima.
Misija, međutim, nije prošla bez poteškoća. Zbog neočekivane promjene u rasporedu povratka prethodne misije Shenzhou-20, miševi su morali ostati u svemiru duže od planiranog, što je stvorilo opasnost od nestašice hrane. Tim na Zemlji morao je brzo reagovati. Testirali su hitne obroke iz zaliha astronauta, a kao najsigurnija zamjenska hrana odabrano je sojino mlijeko. Vodu su im dopremali kroz vanjski priključak, dok je sistem vještačke inteligencije (AI) u stvarnom vremenu pratio njihovo kretanje, hranjenje i spavanje.
Sada je pred naučnicima nova faza. Pomno će pratiti razvoj ovih "svemirskih mladunaca", tražeći bilo kakve fiziološke promjene. Krajnji cilj je provjeriti hoće li se i ovi potomci moći normalno razmnožavati, čime bi se dobio uvid u moguće višegeneracijske učinke boravka u svemiru.