Bumbari mogu disati pod vodom okružujući se zračnim džepom koji djeluje poput ronilačkog zvona, vjeruju naučnici. Ovo otkriće uslijedilo je nakon što su istraživači slučajno poplavili laboratorijski frižider i shvatili da pčele mogu preživjeti potapanje u vodi nekoliko dana.
Do sada je bila misterija kako ovi leteći insekti uspijevaju preživjeti takve nezgode. Tim sa Univerziteta u Ottawi sada je utvrdio da bumbari zapravo dišu pod vodom koristeći neku vrstu „vještačkih škrga“.
Istraživači su potopili kraljice pčela u epruvete s vodom i mjerili nivoe kisika i ugljen-dioksida. Analiza je pokazala da pčele nekako uspijevaju izvlačiti kisik direktno iz vode.
Ekspertski tim vjeruje da kraljica zarobi mjehurić zraka oko sebe i udiše kisik koristeći sićušne cjevčice na svom abdomenu koje se nazivaju spirakule. Kako se kisik u mjehuriću troši, on se nadopunjuje iz okolne vode procesom difuzije, dok se ugljen-dioksid istovremeno izbacuje vani.
„Sada znamo da vrše razmjenu gasova“, rekao je profesor Charles Darveau s Odjela za biologiju Univerziteta u Ottawi. „To je dovoljno značajno da im je vjerovatno potrebno ono što zovemo fizička škrga: zrak zarobljen na površini životinje koji koriste za disanje i obnavljanje kisika iz vode.“
Naučnici su prvobitno mislili da kraljice bumbara jednostavno zatvaraju svoje otvore za disanje i oslanjaju se na preostali zrak u tijelu. Međutim, eksperimenti su potvrdili aktivno korištenje kisika iz vode.
Vjeruje se da su pčele razvile ovu tehniku kako bi izbjegle uginuće u slučajevima kada se tlo poplavi dok one hiberniraju ispod površine zemlje. Ova tehnika korištenja zračnog džepa najpoznatija je kod „pauka ronilačkog zvona“, ali je koriste i neki vodeni insekti i poluvodeni gušteri.
Stručnjaci ističu da je ohrabrujuće znati da će populacije kraljica bumbara moći preživjeti čak i ako se učestalost poplava poveća u budućnosti uslijed klimatskih promjena. Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences.