Astronomi su uočili supermasivnu crnu rupu koja proizvodi kosmičke vjetrove rekordnim brzinama. Smještena 135 miliona svjetlosnih godina od Zemlje u centru spiralne galaksije NGC 3783, privukla je pažnju istraživača nakon emisije ogromnog rendgenskog bljeska. Dok se eksplozija smirivala, za sobom je ostavljala vjetrove brzine veće od 60.000 kilometara u sekundi, što je petina brzine svjetlosti.
"Dosad nismo vidjeli da crna rupa stvara vjetrove sa ovom brzinom", kažu astronomi iz Holandske organizacije za svemirska istraživanja.
Izučavali su aktivno galaktičko jezgro (AGN) galaksije NGC 3783, sjajan i veoma dinamičan region oko supermasivne crne rupe. Poznato je da ova područja iznenada buknu i izbacuju mlazove materijala i vjetra u svemir. Istraživači smatraju da su snažni rendgenski bljesak i oluja koja je uslijedila rezultat zapetljanog magnetnog polja crne rupe, koje se iznenada „otpetljalo“.
Ovaj proces je sličan načinu na koji Sunce izbacuje ogromne erupcije plazme, poznate kao koronalne eksplozije, ubrzo nakon što se linije magnetnog polja naše zvijezde zapetljaju i puknu.
Međutim, u ovom slučaju supermasivna crna rupa ima masu od 30 miliona Sunaca, što njene bljeskove i mlazove čini skoro nezamislivim, kažu astronomi iz Evropske svemirske agencije. (Poređenja radi, vjetrovi od jedne nedavne koronalne eksplozije dostizali su skromnih 1.500 km u sekundi.)
Otkriće je ostvareno pomoću rendgenskih teleskopa Evropske svemirske organizacije XMM-Newton i XRISM. Ovi teleskopi su upotrijebljeni u tandemu, prateći inicijalni bljesak i analizirajući proizvedene vjetrove. Istraživači se nadaju sličnom zajedničkom pristupu u proučavanju bljeskova drugih AGN.
Također smatraju da bi proučavanje AGN i jakih bljeskova koje proizvode moglo pomoći da bolje razumijemo kako galaksije evoluiraju.
"Zbog njihovog ogromnog utjecaja, dalja saznanja o magnetizmu AGN i o tome kako stvaraju vjetrove poput ovih ključna su za razumijevanje historije galaksija", kažu istraživači.