Sjedinjene Američke Države i Iran nalaze se nadomak usaglašavanja memoranduma o razumijevanju kojim bi proglasili kraj rata i postavili okvir za trajno rješenje nuklearnog pitanja.
Prema izvještaju Axiosa, koji se poziva na američke zvaničnike i izvore upoznate sa situacijom, dokument od 14 tačaka na jednoj stranici nudi rješenje za ključne sporove. Pregovore su vodili Trumpovi izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner, a odgovor Teherana na nekoliko preostalih tačaka očekuje se unutar 48 sati.
Memorandum predviđa proglašenje završetka ratnih operacija u regiji, čime bi započeo period od 30 dana za usuglašavanje detaljnog sporazuma, a pregovori bi se mogli održati u Islamabadu ili Ženevi.
Tokom tog mjeseca postupno bi se ukidale iranske restrikcije u Hormuškom moreuzu i američka pomorska blokada, s tim da SAD zadržava pravo trenutne obnove vojne akcije u slučaju propasti dogovora.
Stroga nuklearna ograničenja i inspekcije
U središtu dokumenta su stroga ograničenja iranskog nuklearnog programa. Iran bi se morao obavezati da najmanje 12 do 15 godina neće obogaćivati uranijum iznad nivoa od 3,67 posto.
Iako je Washington prvobitno tražio 20 godina, predložen je mehanizam prema kojem bi svako kršenje odredbi automatski produžilo trajanje moratorija.
Pored obaveze da nikada neće težiti nuklearnom oružju, Iran bi morao dozvoliti nenajavljene inspekcije UN-a i obavezati se da neće koristiti podzemna nuklearna postrojenja.
Značajan pomak predstavlja i mogućnost da Teheran pristane na uklanjanje visoko obogaćenog uranijuma iz zemlje i njegovo slanje u SAD. Zauzvrat, Washington bi pristao na postupno ukidanje sankcija i odmrzavanje milijardi dolara iranskih sredstava širom svijeta.
Razvoj pregovora od marta do maja
Ovaj memorandum predstavlja najkonkretniji napredak od kraja marta, kada je Washington ponudio plan od 15 tačaka koji je zahtijevao potpunu demontažu postrojenja u Natanzu, Isfahanu i Fordowu.
Taj prvobitni plan uključivao je i ograničavanje dometa iranskih projektila te prekid podrške grupama poput Hezbollaha. Najnoviji dokument iz maja pokazuje ublažavanje pozicija, naročito u pogledu dužine moratorija na obogaćivanje uranijuma.
Upravo je napredak u ovim razgovorima bio presudan razlog zbog kojeg je predsjednik Trump odgodio nedavno najavljenu vojnu operaciju u moreuzu, dajući prednost diplomatiji u trenutku kada su strane najbliže dogovoru od početka sukoba.
Zahtjevi Teherana i uloga vojnog vrha
Iranska strana je na prethodne američke prijedloge odgovarala znatno strožim uslovima. Predsjednik Masud Pezeškian je sredinom marta naglasio da je za kraj sukoba nužno priznanje legitimnih prava Irana, isplata ratne odštete te dobivanje čvrstih međunarodnih garancija protiv buduće agresije.
Teheran je takođe tražio zatvaranje američkih vojnih baza u regiji i formalizaciju svoje dominantne uloge u Hormuškom moreuzu.
Iako je Pezeškian pokazao spremnost na kompromis pod ekonomskim pritiskom, vojni vrh i Revolucionarna garda zadržali su radikalan stav, tretirajući sukob kao egzistencijalnu borbu.
Iranski čelnici su javno negirali postojanje direktnih pregovora, ističući veliko nepovjerenje prema Washingtonu. Ipak, zvaničnici naglašavaju da provedba memoranduma zavisi od konačnog sporazuma, što i dalje ostavlja rizik od povratka u rat.