Teleskopi usmjereni prema međuzvjezdanoj kometj 3I/ATLAS, otkrivenoj prošlog mjeseca, pokazali su da je po mnogo čemu slična kometama iz vanjskih dijelova našeg Sunčevog sistema.
Ipak, neke zagonetne karakteristike, poput iznenađujuće velike količine vode koju ispušta daleko od Sunca, mogle bi naučnicima dati ključne tragove o drevnom zvjezdanom sistemu iz kojeg potiče, piše New Scientist.
Objekti iz drugih zvjezdanih sistema koji prolaze kroz naš izuzetno su rijetki. 3I/ATLAS je tek treći poznati međuzvjezdani gost, nakon kometa ‘Oumuamua 2017. i Borisova 2019. godine.
Naučnici imaju samo nekoliko mjeseci da ga promatraju, kometa juri prema Suncu brzinom od oko 60 kilometara u sekundi, prije nego što ga zaobiđe i zauvijek napusti naš sistem.
Dosadašnje analize na osnovu brzine ukazuju na to da bi mogao dolaziti iz zvjezdanog sistema milijardama godina starijeg od našeg. Iako su prve procjene govorile da je širok oko 20 kilometara, nova posmatranja govore drugačije.
Toni Santana-Ros sa Univerziteta u Barceloni i kolege, koristeći zemaljske teleskope, otkrili su da rep kometa sadrži relativno malo prašine, slično ponašanju kometa iz vanjskog Sunčevog sistema.
"To je običan objekt. Nema ništa posebno čudno na njemu", kaže Santana-Ros.
Međutim, svemirski teleskop Hubble sugerira da bi komet mogao biti znatno manji, širok između 320 metara i 5,6 kilometara.
Komete često sadrže led koji isparava kad se približavaju Suncu, stvarajući vodenu paru u repu. Koristeći satelit Neil Gehrels Swift Observatory, tim Zexi Xinga sa Univerziteta Auburn otkrio je prisustvo vode u repu kometa već na velikim udaljenostima od Sunca.
Da bi proizvodio toliku količinu vode, oko 20% površine kometa moralo bi biti aktivno, što je više nego kod tipičnih kometa našeg sistema.
Cyrielle Opitom sa Univerziteta u Edinburghu navodi da bi to moglo značiti da 3I/ATLAS potiče iz sistema koji je nastao mnogo ranije od našeg, jer takvi sistemi često imaju veći udio vode u odnosu na druge molekule.
"Moguće je da ima više vode nego drugih molekula samo zato što je nastao ranije. To bi moglo ukazivati na to, ali prerano je za konačne zaključke."
Naučnici su pronašli i starije snimke komete. Adina Feinstein sa Michigan State University otkrila je da je svemirski teleskop TESS, koji inače traga za planetama, slučajno snimio kometu između 7. maja i 3. juna ove godine.
"Dogodilo se da je u tom savršenom trenutku TESS bio usmjeren tačno tamo gdje je bio 3I/ATLAS", kaže Feinstein.
Snimci pokazuju da je komet već tada bio iznenađujuće sjajan, što znači da je ispuštao gasove daleko od Sunca. Na toj udaljenosti vjerovatnije se radi o ugljičnom monoksidu ili dioksidu, a ne vodi, objašnjava Opitom.
Matthew Genge sa Imperial Collegea u Londonu smatra da to znači da je komet tokom svog života bio rijetko izložen jakom svjetlu zvijezda.
"Sve ukazuje da je ova kometa izbačena iz ‘predgrađa’ nekog drugog zvjezdanog sistema."
Uskoro se očekuju nova posmatranja jer je svemirski teleskop James Webb nedavno završio svoj set mjerenja. Kometa će se najviše približiti Suncu u oktobru, kada će astronomi preciznije izmjeriti koje gasove ispušta i tako saznati više o njegovom sastavu i porijeklu.
Kao i kod prethodnih međuzvjezdanih objekata, pojavile su se glasine o mogućoj vanzemaljskoj tehnologiji. Santana-Ros to odbacuje jednostavnom analogijom:
"Ako na odmoru slikate nešto visoko, s dugim vratom i četiri noge, možete pomisliti da je vanzemaljac, ali vjerovatnije je da je žirafa. Budući da ne vidimo ništa čudno, nema razloga misliti da je ovo nešto nenormalno."