Potencijalni američki mirovni plan za Ukrajinu izazvao je snažan otpor u ključnim evropskim prijestolnicama. Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski izjavio je da se protivi prijedlogu koji se pripisuje američkim zvaničnicima, dok su vodeći njemački predstavnici poručili da je takav plan u potpunosti neprihvatljiv.
Prema navodima medija, uključujući Financial Times i Axios, nacrt plana predviđa da Ukrajina napravi velike ustupke Moskvi, među kojima su smanjenje broja vojnika, kao i ustupanje istočnih teritorija koje je Rusija okupirala, uključujući Donjeck i Lugansk. U nekim verzijama prijedloga spominje se i potvrđivanje ruske kontrole nad područjima koja ruske snage nisu uspjele osvojiti tokom gotovo četiri godine rata.
Axios navodi da su o ovom prijedlogu razgovarali specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff, i visoki ruski zvaničnik Kirill Dmitriev. Izvori tvrde da je Kijev obaviješten o postojanju plana, dok Evropska unija nije dobila nikakvu službenu informaciju.
Pred sastanak ministara vanjskih poslova EU u Briselu, Sikorski je oštro kritikovao navodni prijedlog, naglasivši da se ne može oslabiti sposobnost žrtve da se brani, već sposobnost agresora da napada. Podsjetio je da Poljska podržava svaki napor usmjeren prema okončanju rata, ali je upozorio da evropska sigurnost direktno zavisi od ishoda bilo kakvog mirovnog sporazuma. Zbog toga Varšava zahtijeva aktivno evropsko učešće u mirovnom procesu.
Isti stav izražen je i u Berlinu. Thorsten Frei, šef ureda njemačkog kancelara Friedricha Merza, izjavio je da bi bilo kakvo povlačenje Ukrajine s teritorija koje još kontrolira predstavljalo neprihvatljiv ishod. Istakao je da sigurnosni poredak Evrope ne može počivati na kapitulaciji države koja je žrtva agresije.
Ovi izvještaji pojavljuju se u trenutku kada se ukrajinske snage suočavaju s rastućim pritiskom oko istočnog grada Pokrovska, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trpi političke udare zbog novog skandala povezanog s korupcijom u državnim strukturama. Mogući mirovni prijedlozi dodatno komplikuju situaciju, dok Zapad i dalje nema jedinstven stav o tome kako bi izgledao pravedan i održiv kraj rata.