Za nekoliko dana počinje sezona vlasca, divljeg crnog luka, odnosno biljke zlata vrijedne.
Iako mnogi vlasac rado koriste kao dodatak salatama, jer ima blagu aromu crnog luka, ova samonikla biljka iz porodice aliuma (mladi crni luk, praziluk) ima brojne zdravstvene koristi.
Vlasac je bogat vitaminima C, A i K, vitaminom B8, a od minerala željezom, fosforom, kalcijem, kalijem i magnezijem. Njegova ljekovita svojstva slična su kao i kod ostalih vrsta luka.
Prevencija raka
Sprovedeno je više studija koje ukazuju na to da alijumi, uključujući i vlasac, mogu pomoći u prevenciji ili borbi protiv raka.
Određena jedinjenja prisutna u vlascu, uključujući sumporna jedinjenja, mogu spriječiti rast i širenje kancerogenih ćelija u organizmu. Iako su ta istraživanja još u ranoj fazi, postoji niz studija koje ukazuju na isto, da vlasac i druge biljke iz porodice alijuma mogu doprinijeti prevenciji raka.
Prevencija osteoporoze
Vlasac je bogat vitaminom K, koji ima ključnu ulogu u održavanju gustine kostiju. Naučnici trenutno ispituju koliko su suplementi vitamina K efikasni u liječenju osteoporoze, iako se u pojedinim dijelovima Azije već koriste kao dio terapije.
Vitamin K preporučuje se u djetinjstvu i ranom razvoju kako bi se unaprijedila gustina kostiju tokom života, a namirnice koje sadrže vitamin A, poput vlasca, mogu doprinijeti smanjenju rizika od razvoja osteoporoze u kasnijoj dobi.
Poboljšanje pamćenja
Vlasac sadrži i holin i folat. Svaka od ovih supstanci pojedinačno se povezuje s unapređenjem kognitivnih funkcija. Istraživanja pokazuju da odrasle osobe koje unose više namirnica bogatih holinom postižu bolje rezultate na testovima kognitivnih sposobnosti, dok se nizak nivo holina dovodi u vezu s povećanim rizikom od razvoja Alchajmerove bolesti.
Folat, odnosno folna kiselina, proučavan je u vezi s kognitivnim poremećajima, ali i poremećajima raspoloženja. Kombinacija holina i folata u vlascu može doprinijeti boljem pamćenju i smanjenju rizika od razvoja stanja poput demencije i Alchajmerove bolesti.
Čuva vid
Vlasac je bogat karotenima (lutein i zeaksantin) koji su direktno odgovorni za smanjenje oksidativnog stresa u očnom sistemu. Također, prema najnovijim studijama, zaslužni su za odlaganje pojave katarakte i pomažu da se uspori ili spriječi makularna degeneracija.
Olakšava varenje
Alil-sulfidi i druga jedinstvena organska jedinjenja koja se mogu naći u vlascu pružaju slične koristi organizmu kao i bijeli luk, odnosno olakšavaju tegobe s varenjem.
Također ima prirodna antibakterijska svojstva koja mogu eliminisati širok spektar bakterija, posebno onih iz porodice salmonele.
Poboljšava zdravlje srca
Vlasac sadrži jedno od najvažnijih organskih jedinjenja – alicin, a prema nedavnim istraživanjima on efikasno smanjuje nivo „lošeg“ holesterola. Alicin je također povezan sa snižavanjem krvnog pritiska.
Vlasac je bogat i kvercetinom, koji sprječava aterosklerozu i smanjuje rizik od moždanog udara i srčanog napada.
Jača imunitet
Vlasac je prava riznica vitamina C i može pomoći da se poveća efikasnost imunološkog sistema stimulacijom proizvodnje bijelih krvnih zrnaca. Prema nekim studijama stimuliše proizvodnju kolagena, što je ključna komponenta u stvaranju novih krvnih sudova, ćelija, tkiva i mišića.
Nutritivna vrijednost
Pošto se vlasac najčešće koristi kao dodatak jelima, a ne jede u velikim količinama, nutritivne vrijednosti po porciji računaju se na osnovu jedne supene kašike. Ta jedna kašika sadrži:
- 1% preporučenog dnevnog unosa vitamina A
- 2% preporučenog dnevnog unosa vitamina C
Ostali nutrijenti, uključujući holin i folat, prisutni su u manjim količinama. Međutim, ako u receptima koristite vlasac umjesto mladog luka, možete ostvariti dodatne koristi od ovih nutritivnih sastojaka.
Nutritivne vrijednosti po porciji
Jedna supena kašika svježeg vlasca sadrži:
Kalorije: 1
Masti: 0 g
Holesterol: 0 mg
Natrij: 0 mg
Ugljeni hidrati: 0 g
Proteini: 0 g
Na šta obratiti pažnju
Pošto se vlasac uglavnom konzumira kao dodatak jelima, nema mnogo podataka o njegovoj upotrebi u većim količinama. Dodavanje jedne kašike vlasca obroku je zdravo, a povremeno ni veće količine vjerovatno ne predstavljaju problem. Ipak, pretjerana konzumacija može izazvati bol u stomaku i probleme s varenjem.
Kako pripremiti vlasac
Vlasac ima jedinstven, blago ljutkast ukus, negdje između bijelog i crnog luka. Njegova aroma najviše dolazi do izražaja kada se koristi svježe ubran.
Najčešći način konzumiranja jeste da se sitno isjecka na kolutiće i pospe po gotovom jelu kao dekoracija. Međutim, vlasac se može jesti i sirov ili termički obrađen u većim količinama. Zbog specifične arome može poslužiti kao jednostavna zamjena za bijeli ili mladi luk u receptima, ili kao brz dodatak jelima.
Ako želite da uvrstite više vlasca u ishranu, evo nekoliko jednostavnih prijedloga:
- pospite ga preko hljeba
- isjeckajte ga i propržite s mljevenim mesom
- dodajte ga preko pečenog krompira
- umiješajte ga u puter
- ubacite ga u svježu salatu
Inače, vlasac počinje da raste u proljeće, obično nakon što temperature porastu iznad 5°C. Sve češće se sadi u vrtovima, a prvi izdanci pojavljuju se oko marta ili aprila, u zavisnosti od klimatskih uslova. Ako je posađen tokom jeseni, može početi rasti i tokom zime, ako zima nije previše oštra.
Vlasac je vrlo otporan na hladnoću i često raste i na nižim temperaturama, pa može preživjeti čak i u hladnijim mjesecima. Tokom proljeća, dok dani postaju duži i topliji, vlasac raste brže i izbacuje zelene listove koji se najviše koriste u kulinarstvu. Biljka je višegodišnja, što znači da iz godine u godinu raste i daje nove izbojke.