Udruženje za očuvanje i promociju kulture i tradicije „Sevdah Salon Balkan“ slavi prvi rođendan. Harmonikaš svjetskog glasa Elvidin Edo Krilić i njegova supruga violinistica Dina Krilić kada se osvrnu na proteklih 365 dana mogu biti zadovoljni urađenim i plodovima njihovog truda, upornosti i ljubavi prema sevdahu.
Iza njih je godina ispunjena kulturnim događajima, susretima i projektima koji su okupljali generacije i spajali tradiciju sa savremenim.
Naučni rad o sevdahu
Maestro Krilić, koji širom svijeta pronosi ljepotu sevdaha, učestvuje u žiriju na prestižnim festivalima, piše knjige... za Raport je govorio o "Sevdah Salon Balkanu", svojoj porodici, planovima, a nije se libio da adresira kritiku na adresu na koju smatra da je potrebno.
U kakvom raspoloženju dočekujete prvu godišnjicu Vašeg udruženja?
Sa radošću i zadovoljstvom obilježavamo prvu godišnjicu postojanja našeg udruženja. U toj, prvoj godini smo imali par značajnih projekata kao što su:
promocija Udruženja, muzičke radionice za harmoniku i violinu u KUD "Loli", Božićni koncert, Književno-poetsko večer povodom 6.aprila - Dana Grada Sarajeva. U planu su i naredni projekti, za koje smo spremni, sa puno elana i entuzijazma.
Koliko je sevdah vazan u vašim životima?
Pored svih, drugih muzičkih pravaca, na kojima već decenijama radim, sevdah je sastavni dio mog muzičkog života i jednostavno živim sa njim od početka mog života, s obzirom na to da potičem iz muzičke porodice. Poznato je da sam uradio i jedan naučni rad na tu temu, a to je knjiga sa notnim zapisima sevdalinki, sa svim odgovarajućim ukrasima, koje karakterišu sevdalinku, a što još nije urađeno na takav način.
Vi ste vrhunski umjetnik svjetskog glasa, živite na relaciji Sarajevo-Innsbruck. no Sarajevo ima posebno mjesto u Vašem životu.
U Austriji živim već 30 godina, međutim Sarajevo je za mene nešto posebno, prije svega grad u kojem sam se rodio, odrastao, grad u kojem sam imao dvanaestogodišnju uspješnu profesionalnu karijeru, grad u kojem sam doživio puno sretnih i uspješnih momenata, grad koji me inspiriše na mnogo načina i stvari, a posebno kada govorimo o muzici i stvaranju.
U Austriju Vas je odvela muka jer je tomom agresije ranjen Vaš sin. I Denaj je krenuo Vašm muzičkim putem, Vi stopama Vašeg rahmetli oca Mustafe Krilića, scenu često dijelite sa suprugom Dinom. I Vaša kćerka gaji ljubav prema muzici.
Da, kao što rekoh, potičem iz muzičke porodice, a tradicija se i nastavila. Sin Denaj je također krenuo muzičkim, familijarnim stopama, te je završio studij, odsjek kontrabas i harmonika. Radi kao pedagog u Muzičkoj školi, tako da povremeno nastupamo zajedno.
Kažem povremeno, jer ne živimo u istom gradu i ta geografska distanca ne omogućava, da uvijek nastupamo zajedno zbog radnih i drugih obaveza. Naravno, sa suprugom Dinom nastupam redovno i ti nastupi su uglavnom na internacionalnim, muzičkim festivalima i drugim kulturološkim prigodama.
Uništavanje kulture i tradicije
Gdje je danas sevdah u moru šunda?
Kada govorimo generalno o kulturi i naravno o sevdahu, možemo lako zaključiti, da je to sve jako devalviralo i to je ono što je poražavajuće u našem društvu. Malo se radi na održavanju kulture i to je pitanje kojim se trebaju pozabaviti, kako državne institucije, tako i pojedinci.
Napredak tehnologije, postojanje društvenih mreža, medijskih kuća (radio, TV) koje neselektivno emituju u eter puno toga, što ne bi trebalo, su glavni faktori, koji doprinose uništavanju kulture i tradicije.
Ono što mene "boli" pored svega toga je i to kada vidim da muzički pedagozi, koji bi trebali biti ispravni uzor svojim učenicima/studentima, nastupaju na nereprezentativnim mjestima i sa nereprezentativnim repertoarom. Mislim da bi trebali da povedu računa o tome, kako bi mlade generacije muzičara usmjerili na ispravni put, a ne da se uglavnom njihova aktivnost bazira na komercijalnom modusu.
Šta novo spremate, komponujete?
Što se tiče ideja i moje kreativnosti, na to se ne mogu požaliti. Potrebno mi je dovoljno vremena, pa da napravim formu, svemu onome što sam u zadnje vrijeme komponovao, a tu se radi o mnoštvu raznih tema, počev od narodnog melosa, pa do klasičnih kompozicija. Toga će biti, Bože zdravlja.