Narodna skupština RS na posebnoj sjednici u Banjoj Luci razmatra veto koji je članica Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, uložila na odluku o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
U svom izlaganju pred poslanicima NSRS Cvijanović je iznijela dramatične optužbe, tvrdeći da je cijeli proces donošenja odluke o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH u januaru u Predsjedništvu BiH proveden tajno, 'iza leđa' njenog Kabineta, te da je odluka u Službenom glasniku BiH u februaru ove godine objavljena nakon pritisaka i manipulacija unutar Predsjedništva BiH.
Također, osporila je i legalnost odluke koju su donijeli 29. juna članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić uz njeno protivljenje iako je ona prvobitno negirala i da je odluka izglasana.
Cvijanović agenciji Srna pričala o januarskoj odluci, ali ništa nije poduzela
Također, Cvijanović se poslanicima NSRS uz molbu da podrže njen veto požalila da su obje odluke donesene bez glasanja u drugom krugu, a svoje obraćanje NSRS je iskoristila da iznese niz paušalnih i subjektivnih ocjena o Komisiji za očuvanje nacionalnih poslanika BiH i u proteklim decenijama, kada je ova Komisija radila u potpunosti u skladu s odredbama Aneksa osam Dejtonskog mirovnog sporazuma BiH, shodno kojem je ova Komisija i osnovana.
Prema tvrdnjama Cvijanović, ispada da se u Predsjedništvu BiH odluke mogu donositi tajno i bez znanja svih članova Predsjedništva BiH i njihovih kabineta, pa da je stoga faktički i ona bila onemogućena i zatečena objavom odluke u Službenom listu BiH, što nije tačno.
Jer, detaljna hronologija događaja, ustavne procedure i izjave Cvijanović iz tog perioda direktno demantuju njenu priču o 'zatečenosti' i tajnim radnjama pod stolom.
Suština ovog spora od kojeg Cvijanović i SNSD prave 'politički triler' o navodnoj ugroženosti entiteta RS svodi se na to da Cvijanović nije reagovala u januaru i tada uložila veto, nego pokušava januarsku odluku oboriti vetom na izbor članova te Komisije u junu.
Cvijanović danas tvrdi da je odluka o izmjeni Poslovnika Komisije kojom je ukinut veto i vraćeni strani stručnjaci donesena mimo nje, optužujući tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića i člana Denisa Bećirovića za proceduralne greške i propuste.
Glavni argument koji ona koristi pred poslanicima jeste da je Sekretarijat Predsjedništva BiH morao ovu odluku tretirati kao vanjskopolitičko pitanje i poslati je u obavezni drugi krug glasanja, umjesto što ju je dalo Komšiću na potpis.
Kritikovala je Bećirovića i Komšića, ali veto nije uložila
Ipak, arhivski dokumenti i medijski izvještaji iz februara ruše narativ o tome da zvaničnici iz RS nisu znali šta se sprema.
Željka Cvijanović je lično, 2. februara ove godine, dala zvaničnu izjavu za novinsku agenciju Srna u kojoj je detaljno secirala spornu odluku usvojenu preglasavanjem 12. januara. Tada je javno potvrdila da zna da je Komšić stavio potpis na dokument, optužila Bećirovića za 'dodvoravanje bošnjačkoj javnosti ' i čak eksplicitno najavila da će 'koristiti mehanizme za zaustavljanje u sljedećoj fazi'.
Ova činjenica otvara ključno pitanje o kojima je Raport pisao u više navrata . Ako je članica Predsjedništva BiH još početkom februara imala sve informacije na stolu i javno o njima govorila, zašto je reakcija uslijedila tek pet mjeseci kasnije? I zašto danas govori da je sve rađeno 'ispod stola' i bez njenog znanja?
Odluka je zvanično objavljena u Službenom glasniku BiH 20. februara pod brojem 13/26, nakon čega su institucije i mediji u RS mjesecima potpuno ignorisali ovu temu, dopuštajući da izmjene pravila rada Komisije stupe na snagu bez pravne borbe, a sada Cvijanović dezavuiše javnost da ništa nije znala.
Naprotiv, njenu izjavu je Srna objavila 2. februara ,što znači punih 18 dana prije nego je odluka objavljena u Službenom listu BiH.
Znači, umjesto da pokrene ustavni veto na samu izmjenu pravila u januaru, ili da reaguje prije objave u Službenom listu institucionalno ako je za to imala razloga, Cvijanović se odlučila reagirati tek kad je došlo do imenovanja članova Komisije.
Cvijanović je i sama danas priznala u NSRS da kada su na sjednici 29. juna kada su Bećirović i Komšić glasali za predložena personalna rješenja, ona ostala u manjini i da je glasala protiv, jer kako je kazala morala je glasati protiv da bi proglasila odluku destruktivnom po vitalni interes RS i uputila je Narodnoj skupštini RS.
Zato, pokretanjem veta na imenovanje ljudi, a ne na ustavno-pravni akt koji je to omogućio u februaru, Cvijanovićeva sada vodi političku bitku na pogrešnom terenu. Priča o tome da je proces tekao tajno ne pije vode i zbog same procedure rada u Predsjedništvu BiH, jer materijale za svaku sjednicu danima unaprijed dobijaju savjetnici i šefovi kabineta svih članova Predsjedništva, što isključuje mogućnost da bilo koji dokument prođe potpuno neopaženo.
Sve ukazuje na to da se u Narodnoj skupštini RS ne brani stvarna ustavna pozicija koja je propuštena u zimskim mjesecima, već se naknadnim podizanjem tenzija i prebacivanjem krivice na proceduralne propise pokušava amortizovati odgovornost Željke Cvijanović i SNSD-a zbog neulaganja veta u januaru na samu odluku.
Tako će danas poslanici NSRS vjerovatno podržati veto Cvijanović čime će pasti odluka o imenovanju novih članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH u čiji sastav su ušla i dva međunarodna zvaničnika na prijedlog UNESCO-a ,ali neće oboriti odluku Predsjedništva BiH iz januara BiH kojom se precizirano da članove komisije čine i dva međunarodna člana, baš kako je i propisano Aneksom osam Dejtonskog mirovnog sporazuma.