Buduća njemačka vlada želi uvesti strože mjere protiv zemalja članica Evropske unije koje krše vladavinu prava. Prema nacrtu koalicijskog sporazuma demokršćana i socijaldemokrata, koji je objavio Euractiv, nova njemačka vlada planira zauzeti čvršći stav prema državama članicama koje usporavaju proces odlučivanja unutar EU, a sve s ciljem ostvarivanja vlastitih političkih ili ekonomskih interesa.
Iako se u nacrtu ne spominje nijedna država konkretno, Politico naglašava da je jasno da je ovo poruka Mađarskoj, koja često blokira odluke EU, posebno u vezi sa sankcijama prema Rusiji, a da bi osigurala isplatu sredstava koja su joj bila zamrznuta zbog problema s vladavinom prava. Slovačka pod aktuelnim premijerom Robertom Ficom također sve više koristi taktike blokiranja unutar EU, slično Mađarskoj.
Nacrt Unije CDU/CSU i SPD-a naglašava da načelo konsenzusa u Evropskom vijeću i jednoglasnog glasanja u Vijeću EU ne smije biti kočnica za donošenje važnih odluka. Zalažu se za proširenje glasanja kvalificiranom većinom, osobito u pitanjima zajedničke vanjske i sigurnosne politike, kao što je nametanje sankcija. Također, predviđaju korištenje takozvanih "prijelaznih klauzula" koje omogućuju prelazak s jednoglasnog odlučivanja na odlučivanje kvalificiranom većinom, čime bi se ubrzao proces donošenja odluka u EU.
Koalicijski partneri također predlažu uvođenje strožih sankcija za države koje krše temeljne vrijednosti EU. Uz prekršajne postupke i uskraćivanje sredstava EU, predviđa se i suspenzija prava glasanja u Vijeću EU-a. Ističu i važnost toga da se obični građani ne bi smjeli kažnjavati zbog pogrešnih odluka svojih vlada. U slučaju da EU blokira sredstva, predlaže se izravna dodjela tih sredstava krajnjim korisnicima, poput studenata u okviru Erasmus+ programa.
Podsjetimo, Evropski parlament je već 2018. godine pokrenuo postupak protiv Mađarske zbog sumnje u ozbiljne povrede temeljnih vrijednosti EU-a, no zbog političkih podjela među zemljama članicama taj je proces zaustavljen. Iako nije završena formalna procedura koja bi mogla dovesti do suspenzije prava glasanja Mađarske, Evropska komisija je 2022. godine blokirala 22 milijarde eura namijenjenih Mađarskoj zbog zabrinutosti u vezi s ljudskim pravima i neovisnošću pravosuđa. Međutim, prošle je godine više od deset milijardi eura odmrznuto, što je izazvalo oštre reakcije u EU.
Unatoč političkim nesuglasicama, Mađarska i dalje uživa u snažnim ekonomskim odnosima s Njemačkom, koja je jedan od njezinih glavnih trgovinskih partnera. Njemačke tvrtke, osobito u automobilskoj industriji, predstavljaju značajnu stranu investiciju u Mađarskoj (oko 3000 njemačkih tvrtki aktivno je u Mađarskoj, prema podacima njemačkog ministarstva vanjskih poslova). Ove ekonomske veze čine političke odnose između dvije zemlje složenijima, pogotovo u kontekstu zaoštrenih trgovinskih odnosa EU i Sjedinjenih Država.
Također, postavlja se pitanje kako Njemačka namjerava reformirati donošenje odluka unutar EU kad ga ne može olakšati niti unutar vlastite zemlje. Naime, jedna od glavnih prepreka njemačkom vodstvu u Evropi je to što se njemačka vlada trenutno mora suzdržati od glasanja u EU ako odgovorna ministarstva i koalicijski partneri ne mogu pronaći zajedničko stajalište, što se naziva "njemački glas". Merz je obećao da pod njegovim vodstvom neće biti suzdržavanja u ključnim glasanjima u Bruxellesu, no prijedlog CDU-a mogao bi biti percipiran kao neviđeni pokušaj preuzimanja moći jer bi kancelar mogao preuzeti koordinaciju pregovora u slučaju važnih pitanja. SPD se tome, naravno, protivi i želi zadržati "međuresorni princip", koji podrazumijeva rješavanje nesuglasica između ministarstava.
