Opći izbori planirani u oktobru trebali bi biti prvi u Bosni i Hercegovini na kojima će se izborni proces provoditi uz upotrebu naprednih izbornih tehnologija. Centralna izborna komisija raspisala je javnu nabavku, a posao je dodijeljen firmi 'Smartmatic' za 74 miliona KM.
Kalaba je potvdio i da je CIK zvanično obaviješten od Ureda za razmatranje žalbi BiH da su odbijene žalbe na odluku CIK-a o izboru grupe firmi koju čine Smartmatic BiH d.o.o. Sarajevo kao nosilac, Smartmatic International Holding B.V. Amsterdam i DSC Agencija za zaštitu ljudi i imovine Sarajevo, kao najpovoljnijeg ponuđača za ovu nabavku.
Čeka se još da Pravobranilaštvo BiH da 'zeleno svjetlo' za ugovor.
Bivši član Centralne izborne komisije BiH i predsjednik Strateškog odbora Koalicije 'Pod lupom' Vehid Šehić za Raport je govorio o značaju uvođenja novih izbornih tehnologija.
Kaže da bi se trebalo voditi računa o tome da će CIK početkom maja donijeti odluku o održavanju izbora u skladu sa Izbornim zakonom BiH, a koji su planirani za oktobar.
Dupla zaštitu izborne volje
'Nama su nove tehnologije neophodne u izbornom procesu da bi se zaštitili glasovi građana/birača BiH i vratilo povjerenje u integritet izbornog procesa. Bili smo prinuđeni da se uvedu nove tehnologije koje se primjenjuju u 13 zemalja EU, gdje je demokratija shvaćena na sasvim drugačiji način, kao odgovornost svakog građanina prema Ustavu i zakonima jedne države', kaže Šehić.
Dodaje kako ne vidi razlog zašto se i ovi izbori ne bi održali u skladu sa Izbornim zakonom kojim je također predviđena biometrijska indentifikacija birača i upotreba skenera.
'Koji će brzo skenirati svaki glasački listić, utvrditi glas sa svakog listića, a ostat će i tvrda kopija - listić. Tako da imate duplu zaštitu izborne volje građana/birača. Međutim, nisam siguran da li će biračka volja biti slobodno izražena s obzirom na to da će se kršenje Izbornog zakona i provedbenih akata spriječiti na dan održavanja izbora, a svjedoci smo da je izborna kampanja, pritisak na birače i kupovina glasova, pojava koja je, nažalost, uobičajena u BiH. To ćemo nekako rješavati i u budućim izmjenama Izbornog zakona', kaže Šehić.
Evidentno je da su žalbe usporile proces, a mjesecima traju i političke opstrukcije da građani na predstojećim izborima ne glasaju uz skenere i biometrijsku identifikaciju.
Uvođenje skenera spriječilo bi i radnje koje preduzimaju nesavjesni članovi biračkih odbora.
Šehić kaže da ne bi špekulirao ko je protiv izmjena izbornih tehnologija.
'Moraju shvatiti da su građani/birači njihovi poslodavci'
'Ne bih da ulazim u političke rasprave, ali sam svjestan činjenice i postavljam sebi pitanje zašto se dugo opstruiralo da se osiguraju neophodna finansijska sredstva za kupovinu novih tehnologija. Zašto se opstruiralo donošenje odluke od Ministarstva finansija BiH (na čijem je čelu ministar Srđan Amidžić, kadar SNSD-a, op.a.) da se novac prebaci na račun CIK-a, zašto se opstruiralo sa potpisom odluke. Sve me to upućuje na zaključak da određenim političkim strankama u BiH ne odgovara uvođenje novih izbornih tehnologija, ali to je do njih, jer i političke stranke moraju shvatiti konačno da su građani/birači njihovi poslodavci i da bi trebali odgovarati građanima. Međutim, kod nas je suprotan stav, da mi faktički moramo njima odgovarati. I dok oni ne shvate da im dajemo mandat da upravljaju našim interesima, a ne da vladaju, imat ćemo opstrukcije, ne samo u ovom slučaju, možda i u drugim gdje se traži poboljšanje čitavog izbornog procesa u cilju zaštite autentičnog glasa svakog građanina/birača u BiH', zaključio je Šehić za Raport.