Najnovija danska studija donosi iznenađujuće zaključke: prekomjerna mršavost može biti smrtonosnija od blage pretilosti ili prekomjerne težine. Istraživači ističu i fenomen često opisivan kao „debeo, ali u formi“.
Naučnici su pratili 85.761 osobu tokom pet godina, a u tom periodu preminulo je 8% učesnika (7.555 ljudi). Među njima je bilo 81,4% žena, a prosječna dob na početku istraživanja bila je 66,4 godine. Rezultati su pokazali da osobe s prekomjernom težinom (BMI 25–30) ili blagom pretilošću (BMI 30–35) nisu imale veću stopu smrtnosti u odnosu na one s „idealnim“ BMI-om od 22,5–25.
S druge strane, osobe u kategoriji pothranjenosti (BMI ispod 18,5) imale su 2,7 puta veći rizik od smrti. Čak i oni na donjoj granici zdravog raspona (BMI 18,5–20,0) imali su dvostruko veću vjerovatnoću smrti, dok su osobe s BMI-om 20–22,5 imale 27% veći rizik. Umereno povišen BMI nije bio toliko opasan – tek kod pretilosti drugog stepena (BMI 35–40) zabilježen je 23% povećan rizik od smrtnosti.
Autorka istraživanja, dr Sigrid Bjerge Gribsholt iz Univerzitetske bolnice Aarhus, upozorava da na rezultate može utjecati i obrnuta uzročnost – činjenica da mnogi ljudi gube kilograme zbog bolesti, a ne obrnuto. Ipak, naglašava da preniska težina nosi ozbiljne rizike za dugovječnost.
„Bolest, a ne sama niska težina, često povećava rizik od smrti, što može stvoriti utisak da je viši BMI zaštitni faktor. Ali u skladu s ranijim istraživanjima, vidimo da pothranjenost ostaje ozbiljan rizični faktor“, objašnjava dr Gribsholt.
Studija također pokazuje da i vitke osobe mogu biti u riziku od srčanih bolesti zbog visceralne masnoće – masnoće koja se nakuplja duboko u tijelu, oko jetre, želuca i crijeva. Za razliku od „vidljive“ masnoće ispod kože, ova opasna masnoća značajno povećava rizik od ubrzanog starenja srca i krvnih žila.
Oblik tijela također igra važnu ulogu: muškarci s masnoćom u području stomaka („oblik jabuke“) imaju brže starenje srca, dok žene s masnoćom raspoređenom oko kukova i butina („oblik kruške“) imaju zdravije i mlađe srce.
Zaključak: ni prekomjerna mršavost ni teška pretilost nisu dobar put prema dugovječnosti. Blaga pretilost ne mora značiti kraći život, ali ključ zdravlja ostaje u balansu, pravilnoj ishrani, fizičkoj aktivnosti i redovnim ljekarskim pregledima.