Umjesto da poslijepodne provedete listajući sadržaj na ekranima, razmislite o večernjoj šetnji na svježem vazduhu. U mnogim italijanskim gradovima ulice nakon večere ožive porodicama koje polako šetaju, zastaju kako bi porazgovarale s komšijama, a potom se vraćaju kući. Ta šetnja nije brza niti usmjerena na vježbanje; niko ne mjeri pređene krugove niti broji korake. Riječ je o ustaljenom, nenametljivom prelazu iz dana u veče, uz malo druženja i opuštanja.
Ova tradicija, poznata kao passeggiata, ima stvarne i značajne zdravstvene prednosti, a kretanje, koje često doživljavamo kao obavezu koju treba optimizovati, pretvara u čisti užitak.
Šta je passeggiata?
Onaj poznati nemir koji se javlja nakon jela i napornog dana upravo je ono što ovaj ritual pomaže ublažiti. "Passeggiata je italijanska tradicija lagane šetnje nakon večere", objašnjava Gbolahan Okubadejo, spinalni i ortopedski hirurg. "Šeta se gradom ili uz obalu. To je društvena aktivnost sporog tempa i namjerno nije zamišljena kao vježba."
Prema riječima dr. Okubadeja, ovakvo lagano kretanje izuzetno je korisno za tijelo jer pomaže održati pokretljivost kičme i podstiče cirkulaciju u mišićima i zglobovima. No ono što se na prvi pogled čini kao aktivnost niskog intenziteta može imati mnogo dublje učinke.
"Passeggiata je jedna od onih jednostavnih ideja koje se čine gotovo nevažnima, a zapravo imaju veliki utjecaj", kaže Mikel Danijels, sertifikovani podijatar. "Pacijenti mi godinama govore o toj praksi. Ono što sam primijetio jeste da, kada je zaista usvoje, i njihovo tijelo i um reaguju potpuno drugačije."
Kratka šetnja pomaže varenju i podstiče rad crijeva
Takvo blago kretanje povoljno djeluje i na procese u tijelu nakon najvećeg obroka u danu. "S medicinskog gledišta, iskustva mojih pacijenata u skladu su s istraživanjima o hodanju nakon jela", kaže dr. Danijels. "Kratka šetnja od 10 do 15 minuta može pomoći varenju, smanjiti osjećaj težine i nadutosti te podstaći rad crijeva."
Korist može imati i metaboličko zdravlje. "Šetnja od svega deset minuta može sniziti nivo šećera u krvi nakon obroka, a istraživanja sugerišu da može biti učinkovitija od jednako duge šetnje u nekom drugom dijelu dana", navodi dr. Danijels. "S vremenom, ponavljanjem iz dana u dan, ta jednostavna navika doprinosi boljem metaboličkom zdravlju, kvalitetnijem snu te smanjenju noćnog refluksa i gorušice." Kada se tijelo ne mora nositi s naglim skokovima i padovima šećera u krvi, lakše je u potpunosti se opustiti.
Savjeti za prijatnu svakodnevnu šetnju
"Najvažnije kod passeggiate jeste da bude prijatna, društvena i lišena stresa", kaže dr. Okubadejo. Prvi korak je odabrati društvo u kojem uživate. "Razgovor prirodno usporava tempo i smanjuje naprezanje leđa", objašnjava. "Osim toga, pomaže vam da šetnju doživite kao priliku za povezivanje, a ne kao još jednu obavezu."
Jedna pacijentkinja dr. Danijelsa sa svojim unucima nakon večere praktikuje takozvanu "šetnju u potrazi za blagom", tokom koje broje pse, bundeve ili praznične lampice, zavisno od godišnjeg doba. Ako nemate s kim šetati, dr. Danijels preporučuje šetnje uz telefonski razgovor, tokom kojih nazovete dragu osobu i pričate o vedrim temama.
Birajte rutu koja vas raduje, a ne onu na kojoj ćete samo "skupiti korake". "Šetnja drvoredom u mirnoj ulici, uz vodu ili kroz omiljeni kvart podstiče lagan, uspravan hod koji ne opterećuje kičmu ni zglobove", kaže dr. Okubadejo. Ako vremenski uslovi nisu povoljni, dr. Danijels predlaže šetnju tržnim centrom, muzejom ili javnim vrtovima.
Ne morate biti savršeni ni dosljedni. Šetnje mogu biti kratke i neformalne. "Deset do petnaest minuta sasvim je dovoljno da se razgibaju leđa i kukovi", kaže dr. Okubadejo. "Sama spoznaja da možete završiti šetnju nakon nekoliko minuta uklanja osjećaj pritiska." Dr. Danijels predlaže da unaprijed odaberete dvije do tri pjesme, kako ne biste gledali na sat, kada se muzika završi, gotova je i šetnja.
Na kraju, važno je prilagoditi passeggiatu vlastitom tijelu. "Kao specijalista za stopala, dodao bih jednu praktičnu napomenu: ako neko ima bolove u stopalima, neuropatiju ili ranije probleme s ranama, šetnju treba prilagoditi", kaže dr. Danijels.
"To ponekad znači krenuti s pet minuta umjesto petnaest, nositi kvalitetne, potporne cipele i birati ravne, sigurne podloge." Cilj je, podsjećaju stručnjaci, opušteno i ponovljivo iskustvo koje se lako uklapa u svakodnevnicu.