Vijest da su naučnici sa University of Cambridge na planeti K2-18b, udaljenoj 124 svjetlosne godine od Zemlje, otkrili moguće tragove vanzemaljskog života, obišla je cijeli svijet prije nešto više od mjesec dana.
Mnogi su povjerovali da se radi o konačnom i uvjerljivom dokazu da nismo sami u svemiru, posebno jer su istraživači tvrdili da su u rezultate sigurni čak 99,7 posto.
Međutim, nova studija istraživača sa University of Chicago dovodi u pitanje te tvrdnje. Kako je saopćio univerzitet, prisustvo molekula povezanih sa životom ne može se potvrditi sa sigurnošću. Neki istraživači smatraju da su naučnici iz Cambridgea "istrčali pred rudu".
– "Otkrili smo da podaci koje smo do sada prikupili sadrže previše šuma da bi se izvukao pouzdan zaključak. Jednostavno nemamo dovoljno sigurnosti da potvrdimo postojanje ili nepostojanje konkretnih molekula," izjavio je Rafael Luque, postdoktorand na University of Chicago i glavni autor studije koja je trenutno u procesu recenzije u časopisu Astronomy and Astrophysics Letters, te dostupna kao preprint.
Previše sličnih jedinjenja
Objava tima iz Cambridgea od 16. aprila fokusirala se na planetu K2-18b. Tvrdili su da su identifikovali molekule dimethyl sulfide (DMS) i dimethyl disulfide (DMDS) – jedinjenja koja su na Zemlji povezana isključivo sa živim organizmima.
Ipak, astrofizičari iz Chicaga odlučili su ponovo analizirati podatke, polazeći od poznate maksime da "izuzetne tvrdnje zahtijevaju izuzetne dokaze."
Koautor studije Michael Zhang istakao je da je kod tako slabih signala gotovo nemoguće precizno identifikovati pojedinačne molekule.
– "Sve što sadrži ugljenik vezan za tri atoma vodonika može se pojaviti na istoj talasnoj dužini. Dimethyl sulfide ima upravo tu strukturu. Ali postoji mnogo drugih jedinjenja sa sličnim osobinama koja bi ostavila sličan trag u podacima sa James Webb teleskopa. Čak i sa znatno boljim podacima, teško bi bilo sa sigurnošću tvrditi da je riječ baš o DMS-u," objasnio je Zhang.
Autori navode da je cilj njihove analize da pruže jasniji i temeljniji pogled na dosadašnje tvrdnje.
– "Pitanje da li postoji život van Sunčevog sistema jeste najvažnije u našem istraživačkom polju. Zbog toga proučavamo planete. Napravili smo ogroman napredak i ne želimo da to bude zasjenjeno preranim zaključcima," dodao je Luque.
"Rasprave su zdrave"
Astronomski tim iz Cambridgea, koji predvodi Nikku Madhusudhan, podsjeća da su u svojoj objavi jasno naglasili da ne tvrde sa 100 posto sigurnosti da su zaista detektovali pomenute molekule.
Dvojica njegovih bivših studenata – Luis Welbanks sa Arizona State University i Matthew Nixon sa University of Maryland – bili su među istraživačima koji su dodatno analizirali podatke s planete.
Njihova preliminarna studija, koja još uvijek nije prošla stručnu recenziju, pokazuje da tvrdnje o mogućim biopodpisima nestaju kada se primijene alternativni statistički modeli.
U jednoj verziji modela, Welbanks i njegov tim proširili su broj potencijalnih hemijskih jedinjenja koja bi mogla objasniti signale teleskopa Webb – sa početnih 20 na čak 90. Više od 50 jedinjenja dalo je “pozitivan signal”.
– "Kada detektujete sve, da li ste zaista išta detektovali?" upitao je Welbanks u izjavi za agenciju AFP, prenosi Phys.org.
Madhusudhan je pozdravio naučnu raspravu, rekavši da je otvorenost ka različitim tumačenjima sastavni dio naučne metode.
– "Ovakve rasprave su zdrave," izjavio je za AFP.
I dok mnogi istraživači i dalje vjeruju da će svemirski teleskopi jednog dana zaista uspjeti detektovati život van Zemlje, pozivaju na oprez.
– "Moramo da se držimo standardnih metoda i gradimo dokaze pažljivo i temeljno, umjesto da koristimo nestandardne pristupe i donosimo preuranjene zaključke," zaključio je Nixon.