U jeku dramatičnih objava američkog predsjednika Donalda Trumpa na društvenoj mreži Truth Social, u kojima je zaprijetio potpunim uništenjem jedne cijele civilizacije uoči krhkog primirja s Iranom, pravni stručnjaci širom svijeta postavljaju ključno pitanje: Može li se zapaljiva retorika smatrati ratnim zločinom, čak i ako se nikada ne sprovede u djelo, prenosi POLITICO.
Samo nekoliko sati prije isteka ultimatuma Teheranu, Trump je napisao: "Cijela jedna civilizacija će večeras umrijeti, i nikada se više neće vratiti." Iako je primirje između SAD-a, Izraela i Irana u srijedu privremeno zaustavilo napade, ove riječi su pokrenule pravnu lavinu.
Prijetnja kao samostalan zločin
Stephen Rapp, bivši američki ambasador za pitanja ratnih zločina, koji je vodio procese protiv Charlesa Taylora, smatra da je odgovor jasan – da, to je zločin. On se poziva na Ženevsku konvenciju koja zabranjuje prijetnje čiji je cilj terorisanje civilnog stanovništva.
"Moje mišljenje je da zakon ne zahtijeva da se nasilje zaista dogodi. Čak i ako se prijetnja ne ispuni, to je i dalje zločin", izjavio je Rapp za POLITICO. On povlači paralelu s iznudom: "Ako zaprijetim da ću vam ubiti djecu, a to ne učinim, to je i dalje krivično djelo koje zakon prepoznaje."
Kršenje Povelje UN-a, ali ne nužno i ratni zločin?
S druge strane, Kevin Jon Heller, profesor međunarodnog prava iz Kopenhagena, smatra da je post "jasno kršenje Povelje UN-a", koja zabranjuje prijetnju upotrebom sile protiv suverenih država. Ipak, on sumnja da će ovo dostići prag ratnog zločina pred međunarodnim tribunalima.
"Ništa u Povelji UN-a, pa ni pravo na samoodbranu, ne opravdava uništavanje cijele zemlje zato što vam se ne sviđa njena vlada", ističe Heller. Međutim, napominje da tribunali obično zahtijevaju da prijetnja proizvede "teške posljedice" po civile, što se u ovom slučaju (još) nije dogodilo.
Američki pravni objektiv: Domaći zakoni ispred međunarodnih
Bilo kakva procjena Trumpovih izjava mora se posmatrati kroz specifičan odnos SAD-a prema međunarodnom pravu. Washington istorijski primjenjuje selektivan pristup – SAD nisu ratifikovale dodatne protokole Ženevske konvencije na koje se Rapp poziva, niti su članica Međunarodnog krivičnog suda (ICC).
John Yoo, profesor prava sa Berkeleya, objašnjava da u američkom ustavnom sistemu domaće pravo uvijek dolazi prvo. "SAD su nacija u kojoj unutrašnji zakoni imaju primat, a međunarodno pravo se primjenjuje samo ako je usvojeno kroz ispravne zakonodavne procese. Inače, to je politička odluka predsjednika", navodi Yoo.
Bijela kuća brani "diplomatiju sile"
Iz Bijele kuće su na ove optužbe odgovorili ističući da predsjednik Trump uvijek preferira diplomatiju, ali da će koristiti sve svoje ustavne ovlasti kako bi zaštitio Sjedinjene Države. Portparolka Anna Kelly naglasila je da Iranu "nikada ne smije biti dozvoljeno da ugrozi sigurnost SAD-a posjedovanjem nuklearnog oružja".
Dok pravnici nastavljaju debatu, ovaj slučaj je otvorio novo poglavlje u međunarodnim odnosima: Može li objava na društvenim mrežama biti tretirana kao zvanični čin agresije?