Novi Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji BiH poseban fokus stavlja na procjenu koliko je žrtva ugrožena i postoji li opasnost od ponavljanja nasilja ili čak smrtnog ishoda. Procjena se sada radi za svaku prijavu nasilja, a stručnjaci upozoravaju da nijedna prijetnja ne smije biti zanemarena. BHRT je istražio, štiti li novi zakon žrtvu dovoljno i kako je moguće da je nasilje nad ženama opet u porastu.
Poseban rizik su ljubomorne scene
Više od godinu dana u Federaciji Bosne i Hercegovine primjenjuje se novi Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, usklađen sa Istanbulskom konvencijom. Jedna od ključnih novina je obavezna procjena rizika za svaku prijavu nasilja. Predsjednik Kantonalnog suda u Tuzli ipak skreće pažnju da neke prijetnje, iako krupne nisu predviđene zakonom.
'Ja bih ovdje dodao i prijetnu davljenjem, iako ona nije predviđena zakonom, dakle, nije propisana kao poseban elemenat na koji treba obratiti pažnju policija. Mislim da je davljenje jako važan faktor rizika za ponavljanje nasilja i za najteži oblik nasilja, to jeste za smrtni ishod, tako da u svakom slučaju davljenje bi trebalo uzeti u obzir', kaže Muhamed Tulumović, predsjednik Kantonalnog suda u Tuzli.
Osim što se odmah procjenjuje ima li nasilnik pristup vatrenom oružju, je li nasilan od ranije, prijeti li žrtvi smrću, poseban rizik su ljubomorne scene.
'Analize dosadašnjih femicida su pokazale da je učinilac prijetio žrtvi riječima 'bit ćeš moja ili ničija, ne smiješ imati drugog muškarca'. Postoje razni oblici tih prijetnji i ne treba ih zanemariti', dodaje Tulumović.
Procjenu rizika sada konačno provodi policija i to odmah na licu mjesta.
'Pravilnik je omogućio i reevaluaciju kod procjene rizika. U svim fazama gdje je porodica takva da se dešavaju stalno izmjene, gdje je moguće da dođe do eskalacije nasilja i zato je polciija stalno dužna pratiti i vršiti procjenu rizika', kaže Alma Kovačević iz Odjeljenja za seksualne delikte, maloljetničku delinkvenciju i nasilje u porodici MUP-a TK.
Podaci iz procjene dostavljaju se tužilaštvu, sudu, centrima za socijalni rad, ali i sigurnim kućama ukoliko je žrtva tamo smještena. Međutim, iz Sigurne kuće upozoravaju još je mnogo manjkavosti koje direktno dovedu do novog femicida.
Potrebne i dodatne mjere
'Imali smo sad slučaj u Sarajevu. Bila je izrečena i zaštitna mjera, postojale su informacije da se nije pridržavao zaštitne mjere. Pitanje je koliko je urađena procjena rizika i kakve je rezultate dala. Ukoliko se znalo da je on u zaštitarskoj agenciji, da mu je dostupno odružje, da je uhodi, to bi se negdje moralo uraditi na drugi način i pristupiti žrtvi na drugi način', navodi Danijela Huremović, koordinatorica Sigurne kuće u Tuzli.
Zato, same zakonske izmjene nisu dovoljne. Potrebne su i dodatne mjere – od strožijeg kažnjavanja nasilnika do specijaliziranih sudova i elektronskog nadzora zabrane prilaska. Jer i s novim zakonom, statistika nije milosrdna. Nasilje u porodici u Tuzlanskom kantonu povećano je za dvadeset posto u odnosu na isti period prošle godine, piše BHRT.