Nova studija istraživača sa Univerziteta u Pensilvaniji otkrila je zabrinjavajući trend u interakciji ljudi i vještačke inteligencije koji nazivaju „kognitivna predaja“.
Dok jedna grupa korisnika AI koristi kao koristan, ali povremeni alat u koji nema apsolutno povjerenje, sve je veći broj onih koji svoje kritičko razmišljanje u potpunosti prepuštaju vještačkoj inteligenciji, doživljavajući je kao nepogrešiv autoritet.
Istraživanje pod nazivom „Thinking – Fast, Slow, and Artificial“ uvodi koncept „vještačke kognicije“. Za razliku od ranijeg strateškog korištenja digitalnih alata (poput GPS-a ili digitrona), gdje je čovjek zadržavao ulogu kontrolora, kod savremenih LLM sistema dolazi do nekritičkog odbacivanja vlastitog razuma. Korisnici masovno prihvataju odgovore AI botova bez ikakve provjere, naročito kada su predstavljeni samouvjereno i tečno.
Rezultati serije eksperimenata su zapanjujući: ispitanici su prihvatali pogrešnu logiku vještačke inteligencije u čak 73,2 posto slučajeva. Čak i kada je AI bio namjerno podešen da daje netačne odgovore, ljudi su mu vjerovali u 80 posto situacija. Posebno intrigira podatak da su korisnici bili za 11,7 posto sigurniji u svoje (često netačne) odgovore nego kontrolna grupa koja se oslanjala isključivo na vlastiti mozak.
Zaključak naučnika je jasan: prepuštanje procesa razmišljanja algoritmima znači da će naši zaključci biti kvalitetni samo onoliko koliko je kvalitetan sam AI sistem. U svijetu u kojem mašina nudi odgovore bez preispitivanja, najveća žrtva postaje upravo naš kapacitet za kritičko razmišljanje i potragu za istinitim informacijama.