Dok su razgovori sa advokatom ili ljekarom zakonski zaštićeni, ćaskanje sa vještačkom inteligencijom još uvijek nema taj status.
„Vjerujem da bi razgovor sa AI-jem trebao biti tretiran kao razgovor sa pravnim ili medicinskim stručnjakom“, objavio je Sam Altman na mreži X. Iako Altman ovaj zahtjev maskira brigom o zaštiti privatnosti korisnika, pravni stručnjaci za Mashable tvrde da se iza svega krije i snažan lični interes.
Ako bi AI chatovi dobili status „povjerljive komunikacije“, to bi stvorilo neprobojan štit ne samo za korisnike, već i za same kompanije. OpenAI se već suočava sa brojnim tužbama za kršenje autorskih prava, gdje sudovi zahtijevaju uvid u milione logova korisničkih razgovora kao dokazni materijal. Ukoliko bi AI bio izjednačen sa advokatima, ti podaci bi postali nedodirljivi za sud.
Dok je jedan savezni sudija u februaru presudio da dokumenti koje je generisao Anthropicov Claude nisu zaštićeni jer kompanija ne garantuje potpunu privatnost, drugi sudija je u sličnom slučaju stao na stranu tehnologije. Za njega, AI nije „treće lice“, već alat koji koriste klijent i advokat, pa mora ostati povjerljiv.
Dok pravnici pokušavaju razmrsiti ovaj čvor, tehnološki giganti ne gube vrijeme. OpenAI je lansirao „ChatGPT Health“ mod, ohrabrujući korisnike da učitavaju svoju istoriju bolesti kako bi dobili personalizovane savjete, uprkos tome što ovi podaci trenutno nisu pokriveni zvaničnim zdravstvenim regulativama (poput američkog HIPAA akta). Slične korake preduzimaju i Google, Anthropic i Microsoft, utrkujući se za profit u zdravstvenom sektoru.
Pitanje koje ostaje pred sudovima je kompleksno: kako zaštititi privatnost pojedinca u digitalnom dobu, a da se istovremeno ne stvori štit od odgovornosti koji bi kompanije učinio nedodirljivim za zakon?